Vladimir Biondić rođen je 26.12.1938. u Sušaku. Kao dijete
  od dvije godine dolazi s roditeljima u Zagrebu u kojem
  prebiva do danas. U Zagrebu završava gimnaziju i Pravni
  fakultet. U mladosti piše uglavnom športske članke za
  Polet i Studentski list.
 
  Prilikom služenja vojnog roka organizira kulturni život u
  garnizonu Sinj, te između ostalog piše i postavlja na scenu
  dva manja kazališna prikaza iz vojničkog života. U kasnijim godinama surađuje s Privrednim
  vjesnikom i Forumom.
   
  Kao magistar prava, najprije vodeći stručnjak na području zdravstvenog, pa zatim
  mirovinskog osiguranja i na kraju zemljišno-knjižnog prava aktivno je sudjelovao pri izradi
  svih zakonskih i podzakonskih propisa iz prve dvije djelatnosti, a ujedno je bio i jedan od
  prvih protagonista razvoja tržišta u području posredovanja u prometu s nekretninama.
   
  Kao poznati vrhunski športaš bio je višestruki državni prvak i reprezentativac u stolnom
  tenisu gdje je pobjeđivao najjače hrvatske igrače između ostalih Hrbuda, Šurbeka, Stipančića
  i Rotha. Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvojio je i hrvatski kup, a
  od poznatih svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na europskoj
  ranglisti) i Tan Liaprvaka Hong Konga i jednog od najjačih azijskih igrača. Nekoliko je godina
  bio među najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio niz
  prvenstava. U bridžu je osvojio naslov velemajstora, nekoliko državnih prvenstava Hrvatske
  i Jugoslavije, te bio kapetan momčadi koja je osvojila prvo prvenstvo Hrvatske i zastupala
  Hrvatsku na svjetskom prvenstvu u Ostendeu.
 
  Pobjeđivao je na nizu internacionalnih turnira bridža u Hrvatskoj i Evropi, te nastupao na
  nekoliko evropskih i svjetskih prvenstava. Bio je i all round športaš u svim igrama s loptom,
  a u mladosti je bio i istaknuti šahist.
   
  Kao profesor iz stolnog tenisa na Fakultetu za fizičku kulturu izdao je i svoja skripta, a kao
  trener saveznog ranga i republički kapetan uspješno je vodio hrvatsku žensku reprezentaciju
  i naše najjače stolnoteniske momčadi (Zagreb, Marathon i dr.).
   
  Tijekom bogate pravničke karijere napisao je nekoliko stručnih radova i održao par
  predavanja iz pravne domene i to prvenstveno kao rukovodeći stručnjak na području
  posredovanja u prometu sa nekretninama (bio je predsjednik zagrebačkog i potpredsjednik
  republičkog odbora Udruženja posrednika u prometu nekretnina). Uz to napisao je i niz bridž
  kolumni i školu bridža.
   
  Od svojih brojnih radova izdao je i osam knjiga - Ja sam Roi, Bridž - šport igra ili nešto treće,
  Roi svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, Za Dom i Domovinu UVIJEK I i II, Na oblaku
  sjećanja, U vrtlogu životnih strasti i Plamti vječni plamen s hrvatskog ognjišća.
   
  Član je Družbe Braća Hrvatskog Zmaja kao Zmaj od Majke Božje Remetske, Reda hrvatske
  krune, Društva književnika "Sv.Jeronima", Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
  dijaspori u Baselu i Hrvatske akademske zajednice "Kralj Tomislav" u Zagrebu.Aktivan je u
  nizu domoljubnih udruga.
 
 
 
 
e-mail adresa: vbiondi938@gmail.com
 
 
 
 
 
PROSLOV
 
Razmišljajući o naslovu ove knjige kojom želim predstaviti HINKA GUDCA kao
jednog od najznačajnijih hrvatskih nadrealista, izabrao sam nedvojbeno
intrigantan naslov, naslov koji opisuje potragu za nečim što u stvarnom životu
možda ni ne postoji. A upravo to, to traganje za nepoznatim, možemo vidjeti u
Gudčevim slikama, ukoliko uložimo dovoljno truda za detaljno upoznavanje
s njegovim djelom.
 
Moje prvo predstavljanje Hinka Gudca publici nakon njegove smrti na izložbi u
Zagrebu bilo je - Hinko Gudac - Hrvatski Salvador Dali; naime promatrajući
njegove slike naišao sam na tragove velikog Salvadora Dali-a, meni najdražeg,
a za neke i najvećeg slikara našeg vremena. Međutim, nakon što sam proučio
radove inih velikih slikara nadrealizma, uspoređujući ih s radovima Hinka Gudca,
zapazio sam u Gudčevim slikama i utjecaje; svojedobno njegovog učitelja u
Parizu velikog Georgia de Chirika, oca nadrealizma, te Marca Chagala i Yves
Tanguya. Dakako, osjećao se tu i utjecaj manje poznatih slikara nadrealizma.
 
Nažalost, u doba svojega stvaranja Hinko Gudac je bio više predstavljan kao
impresionist (imao je Gudac i impresionističkih slika), no sigurno je, kako su
njegove impresionističke slike od mnogo manjeg značaja od njegovih
nadrealističnih izražaja, pogotovo, kad se ima na umu, kako je Hrvatska premalo
zastupljena u nadrealističkim izražajima. Od posebnog je značaja za Gudca kao
nadrealistu mišljenje najznačajnijeg hrvatskog povjesničara poslije II svjetskog
rata utemeljitelja poslijeratne povijesti hrvatske umjetnosti Dr. Grge Gamulina
koji je Hinka Gudca digao na pijedestal hrvatskog nadrealizma smatrajući ga
najznačajnijim hrvatskim nadrealistom. Mogli bismo slobodno reći, kako je Hinko
Gudac poznatiji u inozemstvu nego u svojoj domovini. Veliki broj njegovih slika
nalazi se u New Yorku, Parizu i Beogradu.
 
Mnogo je riječi u ovoj knjizi napisano, kako bi se što bolje ocrtao kako lik, tako
i djela Hinka Gudca. Za mene je njegova slikarska veličina neupitna, no istaknuo
bi, još dvije osobine koje mu po mojem mišljenju daju dodatnu vrijednost.
 
Prvo, Gudac je jedinstven u svom stvaranju i zato je lako prepoznatljiv. Drugo,
izuzetna vrijednost njegovih slika je ta tzv. „vrijednost drugog pogleda"".
Naime, u Gudčevim slikama sam svaki puta kad sam ih pozorno gledao otkrivao
nešto novo i one su mi se svaki slijedeći put sve više sviđale, što mislim, da
je karakteristika velikih slikara.
Nesumnjivo je, kako je težak životni put i hendikep sluha ostavio na Gudcu i
njegovim slikama neizbrisiv trag. Tim više danas trebamo cijeniti njegove
radove. Treba istaknuti, kako je jedna od osnovnih Gudčevih karakteristika, koju
zapažamo promatrajući njegove slike, njegova opsjednutost sa brojem tri, koja
se može zapaziti u gotovo svakoj slici. Nebeski broj tri, baziran na Svetom
trojstvu proteže se kroz čitav ljudski vijek (nebo, zemlja, voda; tijelo, duša,
duh; rođenje, život, smrt; pakao, čistilište, raj; prošlost sadašnjost, budućnost
i etc.). Nije zato slučajno, što kod Gudčevih slika kad brojimo prisutne likove
nailazimo na broj tri.
 
Primjerak monografije o Hinku Gudcu autorice Marine Baričević gotovo sam
uvijek nosio sa sobom glede posjeta poznatim svjetskim muzejima, kako bi
mogao njegove slike što bolje uspoređivati sa slikama svjetski poznatih
nadrealista. Tako sam za vrijeme boravka u Los Angelesu, posjetio i poznati
muzej Paul Gettija, gdje sam se upoznao s jednim od kustosa muzeja i pokazao
mu monografiju Hinka Gudca koju sam imao sa sobom.
 
Odmah ju je vrlo pomno pregledao i jako mu se dopala, te je upitao, bi li mogao
za potrebe muzeja dobiti primjerak knjige. Dakako, poklonio sam mu primjerak
koji sam imao sa sobom. Kustos mi se zahvalio na daru, da bih nekoliko dana
nakon povratka iz Amerike primio pismo u kojem mi se stručna služba muzeja
zahvaljivala na poklonu, uz obavijest, kako je ova knjiga ušla u zbirku Muzeja
Paul Getty.
 
Hinko Gudac je zapravo zorni primjer, kako je u slikarstvu, kao i u nekim inim
granama društvenog života (primjer sport i sl.) važniji jaki marketing od stvarne
(u ovom slučaju slikarske) veličine. Međutim, vratimo se obrazloženju našega
naslova. Slike Hinka Gudca osim što obiluju zanimljivim kompozicijama imaju i
određenu dubinu, dubinu tipičnu za sva neistražena područja, i zbog toga sam u
traženju što prikladnijeg naslova za predstavljanje njegova lika i djela izabrao
naslov - HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM, u uvjerenju, kako bi taj
naslov mogao zainteresirati mnoge i motivirati ih, da slikama Hinka Gudca
posvete punu pažnju. A temeljni smisao ove knjige je upoznavanje što većega
broja ljubitelja umjetnosti sa djelima ovoga vrhunskog slikara.
 
Na zadnjoj izložbi Hinka Gudca održanoj u Galeriji Kristofor Stanković u Zagrebu,
glede stogodišnjice njegova rođenja, u popratnom je katalogu korišten kao
naslov izložbe tekst - STVARNOST SNA. Ovo je ustvari naziv jedne od najboljih,
a meni najdražih njegovih slika. Taj naslov bi također bio vrlo prikladan kao
naslov ove knjige. Ipak, odlučio sam se za naslov - HINKO GUDAC U POTRAZI
ZA SVETIM GRALOM kao adekvatniji i potpuniji.
 
I evo, knjiga u kojoj je predstavljen niz radova Hinka Gudca, a u kojoj su
prikazane sve vrste tehnika kojima se on služio, sada je pred Vama. Želja mi je,
da listajući stranice knjige, uživate, kako u knjizi, tako i u Gudčevim slikama.
  Vladimir Biondić
 
 
 
 
 
Slikar Hinko Gudac, rođen je u Sušaku 17.10.1912. u obitelji pomorskog
strojara Petra Gudca i kućanice Franjke Gudac.
 
U mladosti se isticao kao živo, nestašno i nadareno dijete s velikom sklonošću
prema prirodi i crtanju likova iz prirode. U dvanaestoj godini teško je obolio od
šarlaha, koji je kao trajnu posljedicu ostavio gluhoću. Od tada se povukao u
sebe i svoj svijet.
 
Kao odličan đak 25.09.1931. dobiva stipendiju Općinskog poglavarstva općine
Kraljevica i 15.10.1932. upisuje se na Kraljevsku akademiju za umjetnost i
umjetnički obrt u Zagrebu u klasi prof. Kršinića, Krizmana, Šenoe i Mujadžića.
 
Kao jedan od najboljih učenika u svojoj klasi uz posebnu pohvalu rektora
akademije 16.06.1936. Mjesto nastavnika likovnog odgoja u Zavodu za odgoj
gluhonijeme djece u Zagrebu dobiva 01.11.1936. gdje polaže državni ispit i
dobiva titulu profesora.
 
Ujedno se počinje samostalno baviti kiparstvom i slikarstvom. Na početku slika
na postimpresionistički način uglavnom motive iz primorja, portrete i figuralne
kompozicije. Odlaskom u Pariz potpada pod utjecaj Giorgia de Chirica i počinje
slikati na nadrealistički način, tako da ga možemo smatrati prvim i vodećim
nadrealistom u Hrvatskoj. Imao je deset samostalnih izložbi i sudjelovao na
dvadesetjednoj skupnoj izložbi kod nas i u inozemstvu (posebno treba istaći
izložbe u Zagrebu 1953., 1956., 1960. i 1996., Rijeci 1955., 1996. i 2000.,
Kraljevici 1998., Beogradu 1956., te Bruxellesu 1953.).
 
Na izložbi u Bruxellesu slikom – Igračke i vjetrovi osvojio je srebrnu medalju.
Neko vrijeme radio je u Parizu, Beogradu i New Yorku. Njegove slike nalaze se u
raznim ustanovama i privatnim kolekcijama širom svijeta, posebno u Parizu i
New Yorku, od kojih je najbrojnija kolekcija Vladimira Biondića u Zagrebu sa sto
dvadeset sedam Gudčevih slika.
 
Zadnjih godina svog života povukao se u svoj svijet tišine u mali atelje na
Trešnjevci. Teško bolestan Hinko Gudac odlazi u Rijeku gdje umire u bolnici
18.01.1991. god.
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili šesnaest knjiga gospodina Vladimira Biondića
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova:
Ja sam ROI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek' VJEČNO SVIJETLI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
Život bez pozlate; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
 
Bridge - šport, igra ili nešto treče, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
 
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
 
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
 
Bleiburg - holokaust hrvatskog naroda; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
 
Bleiburg II - In te domine speravi ; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
 
Bog i Hrvati; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
 
Duhovi iz boce; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
 
Posljednji pozdrav; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
 
DAISY - moje uspomene u riječi i slici; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
 
 
   
   
 
 
Predgovor (Foreword)
Biografija (Biography)
 
Jubilej (Jubilee)
 
Izvod iz monografije Hinko Gudac (From the
monograph of Hinko Gudac)
 
Hinko Gudac i Vladimir Biondić
(Hinko Gudac and Vladimir Biondić)
 
Slike (Picture)
 
Bilješke o piscu
 
Kazalo
 
07
17
23
29
68
70
138
141
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present