| PROSLOV |
|
| |
| Razmišljajući o naslovu ove knjige kojom želim predstaviti HINKA GUDCA kao |
| jednog od najznačajnijih hrvatskih nadrealista, izabrao sam nedvojbeno |
| intrigantan naslov, naslov koji opisuje potragu za nečim što u stvarnom životu |
| možda ni ne postoji. A upravo to, to traganje za nepoznatim, možemo vidjeti u |
| Gudčevim slikama, ukoliko uložimo dovoljno truda za detaljno upoznavanje |
| s njegovim djelom. |
|
| |
| Moje prvo predstavljanje Hinka Gudca publici nakon njegove smrti na izložbi u |
| Zagrebu bilo je - Hinko Gudac - Hrvatski Salvador Dali; naime promatrajući |
| njegove slike naišao sam na tragove velikog Salvadora Dali-a, meni najdražeg, |
| a za neke i najvećeg slikara našeg vremena. Međutim, nakon što sam proučio |
| radove inih velikih slikara nadrealizma, uspoređujući ih s radovima Hinka Gudca, |
| zapazio sam u Gudčevim slikama i utjecaje; svojedobno njegovog učitelja u |
| Parizu velikog Georgia de Chirika, oca nadrealizma, te Marca Chagala i Yves |
| Tanguya. Dakako, osjećao se tu i utjecaj manje poznatih slikara nadrealizma. |
|
| |
| Nažalost, u doba svojega stvaranja Hinko Gudac je bio više predstavljan kao |
| impresionist (imao je Gudac i impresionističkih slika), no sigurno je, kako su |
| njegove impresionističke slike od mnogo manjeg značaja od njegovih |
| nadrealističnih izražaja, pogotovo, kad se ima na umu, kako je Hrvatska premalo |
| zastupljena u nadrealističkim izražajima. Od posebnog je značaja za Gudca kao |
| nadrealistu mišljenje najznačajnijeg hrvatskog povjesničara poslije II svjetskog |
| rata utemeljitelja poslijeratne povijesti hrvatske umjetnosti Dr. Grge Gamulina |
| koji je Hinka Gudca digao na pijedestal hrvatskog nadrealizma smatrajući ga |
| najznačajnijim hrvatskim nadrealistom. Mogli bismo slobodno reći, kako je Hinko |
| Gudac poznatiji u inozemstvu nego u svojoj domovini. Veliki broj njegovih slika |
| nalazi se u New Yorku, Parizu i Beogradu. |
|
| |
| Mnogo je riječi u ovoj knjizi napisano, kako bi se što bolje ocrtao kako lik, tako |
| i djela Hinka Gudca. Za mene je njegova slikarska veličina neupitna, no istaknuo |
| bi, još dvije osobine koje mu po mojem mišljenju daju dodatnu vrijednost. |
|
| |
| Prvo, Gudac je jedinstven u svom stvaranju i zato je lako prepoznatljiv. Drugo, |
| izuzetna vrijednost njegovih slika je ta tzv. „vrijednost drugog pogleda"". |
| Naime, u Gudčevim slikama sam svaki puta kad sam ih pozorno gledao otkrivao |
| nešto novo i one su mi se svaki slijedeći put sve više sviđale, što mislim, da |
| je karakteristika velikih slikara. |
| |
|
| Nesumnjivo je, kako je težak životni put i hendikep sluha ostavio na Gudcu i |
| njegovim slikama neizbrisiv trag. Tim više danas trebamo cijeniti njegove |
| radove. Treba istaknuti, kako je jedna od osnovnih Gudčevih karakteristika, koju |
| zapažamo promatrajući njegove slike, njegova opsjednutost sa brojem tri, koja |
| se može zapaziti u gotovo svakoj slici. Nebeski broj tri, baziran na Svetom |
| trojstvu proteže se kroz čitav ljudski vijek (nebo, zemlja, voda; tijelo, duša, |
| duh; rođenje, život, smrt; pakao, čistilište, raj; prošlost sadašnjost, budućnost |
| i etc.). Nije zato slučajno, što kod Gudčevih slika kad brojimo prisutne likove |
| nailazimo na broj tri. |
|
| |
| Primjerak monografije o Hinku Gudcu autorice Marine Baričević gotovo sam |
| uvijek nosio sa sobom glede posjeta poznatim svjetskim muzejima, kako bi |
| mogao njegove slike što bolje uspoređivati sa slikama svjetski poznatih |
| nadrealista. Tako sam za vrijeme boravka u Los Angelesu, posjetio i poznati |
| muzej Paul Gettija, gdje sam se upoznao s jednim od kustosa muzeja i pokazao |
| mu monografiju Hinka Gudca koju sam imao sa sobom. |
|
| |
| Odmah ju je vrlo pomno pregledao i jako mu se dopala, te je upitao, bi li mogao |
| za potrebe muzeja dobiti primjerak knjige. Dakako, poklonio sam mu primjerak |
| koji sam imao sa sobom. Kustos mi se zahvalio na daru, da bih nekoliko dana |
| nakon povratka iz Amerike primio pismo u kojem mi se stručna služba muzeja |
| zahvaljivala na poklonu, uz obavijest, kako je ova knjiga ušla u zbirku Muzeja |
| Paul Getty. |
|
| |
| Hinko Gudac je zapravo zorni primjer, kako je u slikarstvu, kao i u nekim inim |
| granama društvenog života (primjer sport i sl.) važniji jaki marketing od stvarne |
| (u ovom slučaju slikarske) veličine. Međutim, vratimo se obrazloženju našega |
| naslova. Slike Hinka Gudca osim što obiluju zanimljivim kompozicijama imaju i |
| određenu dubinu, dubinu tipičnu za sva neistražena područja, i zbog toga sam u |
| traženju što prikladnijeg naslova za predstavljanje njegova lika i djela izabrao |
| naslov - HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM, u uvjerenju, kako bi taj |
| naslov mogao zainteresirati mnoge i motivirati ih, da slikama Hinka Gudca |
| posvete punu pažnju. A temeljni smisao ove knjige je upoznavanje što većega |
| broja ljubitelja umjetnosti sa djelima ovoga vrhunskog slikara. |
|
| |
| Na zadnjoj izložbi Hinka Gudca održanoj u Galeriji Kristofor Stanković u Zagrebu, |
| glede stogodišnjice njegova rođenja, u popratnom je katalogu korišten kao |
| naslov izložbe tekst - STVARNOST SNA. Ovo je ustvari naziv jedne od najboljih, |
| a meni najdražih njegovih slika. Taj naslov bi također bio vrlo prikladan kao |
| naslov ove knjige. Ipak, odlučio sam se za naslov - HINKO GUDAC U POTRAZI |
| ZA SVETIM GRALOM kao adekvatniji i potpuniji. |
|
| |
| I evo, knjiga u kojoj je predstavljen niz radova Hinka Gudca, a u kojoj su |
| prikazane sve vrste tehnika kojima se on služio, sada je pred Vama. Želja mi je, |
| da listajući stranice knjige, uživate, kako u knjizi, tako i u Gudčevim slikama. |
|
|
|
| |
