Vladimir-Stjepan Biondić pl. Devčić hrvatski akademik,
  magistar prava, pisac i vrhunski hrvatski športaš
  rođen je 26.12.1938. u Sušaku u plemićkoj obitelji Devčić.
   
  Kao dijete od dvije godine dolazi s roditeljima u Zagrebu
  u kojem prebiva do danas. U Zagrebu završava gimnaziju i
  Pravni fakultet. U mladosti piše uglavnom športske članke
  za Polet i Studentski list. Prilikom služenja vojnog roka
  organizira kulturni život u garnizonu Sinj, te između
  ostalog piše i postavlja na scenu dva manja kazališna
 
 

prikaza iz vojničkog života. U kasnijim godinama surađuje s Privrednim vjesnikom i Forumom.

Kao magistar prava, najprije vodeći stručnjak na području zdravstvenog, pa zatim
mirovinskog osiguranja i na kraju zemljišno-knjižnog prava aktivno je sudjelovao pri izradi
svih zakonskih i podzakonskih propisa iz prve dvije djelatnosti, a ujedno je bio i jedan od
prvih protagonista razvoja tržišta u području posredovanja u prometu s nekretninama.
 
Kao poznati vrhunski športaš bio je višestruki državni prvak i reprezentativac u stolnom
tenisu gdje je pobjeđivao najjače hrvatske igrače između ostalih Hrbuda, Šurbeka,
Stipančića i Rotha.
 
Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvojio je i hrvatski kup, a od
poznatih svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na evropskoj
ranglisti) i Tan Lia prvaka Hong Konga i jednog od najjačih azijskih igrača. Nekoliko je
godina bio među najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio
niz prvenstava.
 
Kao član i kapetan Studentske reprezentacije Zagreba osvojio je i hrvatski kup, a od
poznatih svjetskih igrača pobjedio je prvaka Belgije Rolana (tad deseti na evropskoj ranglisti)
i Tan Lia prvaka Hong Konga i jednog od najjačih azijskih igrača. Nekoliko je godina bio među
najjačim igračima SOKAZ-a (deseti na hrvatskoj ranglisti) gdje je osvojio niz prvenstava.
 
U bridžu je osvojio naslov velemajstora, nekoliko državnih prvenstava Hrvatske i Jugoslavije,
te bio kapetan momčadi koja je osvojila prvo prvenstvo slobodne Hrvatske i zastupala
Hrvatsku na svjetskom prvenstvu u Ostendeu. Pobjeđivao je na nizu internacionalnih turnira
bridža u Hrvatskoj i Evropi (Beč, Monte Carlo, Sofija, Zagreb, Beograd, Rijeka, Dubrovnik,
Vukovar i dr.), te nastupao na nekoliko evropskih i svjetskih prvenstava. Najznačajniji
rezultati su mu osvajanje Kupa Balkana u Sofiji i prvenstva svijeta zonal B u Lilleu. Bio je i
all round športaš u svim igrama s loptom, a u mladosti je kao istaknuti šahist nastupao za
svoju školu i garnizon Sinj.
Kao profesor iz stolnog tenisa na Fakultetu za fizičku kulturu izdao je i svoja skripta, a kao
trener saveznog ranga i republički kapetan uspješno je vodio hrvatsku žensku reprezentaciju
i naše najjače stolnoteniske momčadi (Zagreb, Marathon i dr.).
 
Tijekom bogate pravničke karijere napisao je nekoliko stručnih radova i održao niz predavanja
iz pravne domene i to prvenstveno kao rukovodeći stručnjak na području posredovanja u
prometu sa nekretninama (bio je predsjednik zagrebačkog i potpredsjednik republičkog
odbora Udruženja posrednika u prometu nekretnina).
 
Uz to napisao je i niz bridž kolumni i školu bridža.
 
Od svojih brojnih radova izdao je i trinaeast knjiga - Ja sam Roi, Bridž - šport igra ili nešto
treće, Roi svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, Za Dom i Domovinu UVIJEK I i II, Hinko
Gudac u potrazi za svetim gralom, Na oblaku sjećanja, U vrtlogu životnih strasti (Život bez
pozlate), Plamti vječni plamen s hrvatskog ognjišća, Na valovima ljubavi Zvuci ljubavi iz
Maksimirske šume, Jednom za vrijeme plavog mjeseca, BLEIBURG Holokaust hrvatskog
naroda, BLEIBURG IN TE DOMINE SPERAVI i BOG I HRVATI .
 
Član je Družbe Braća Hrvatskog Zmaja kao Zmaj od Majke Božje Remetske, Reda hrvatske
krune, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Društva književnika „Sv.Jeronima", Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori Basel i Hrvatske akademske zajednice „Kralj
Tomislav" u Zagrebu.
 
Aktivan je i u nizu domoljubnih udruga.
 
 
 
 
e-mail adresa: vbiondi938@gmail.com
 
 
 
 
O KNJIZI BOG I HRVATI
 
U književnoj teoriji lirika obuhvaća kraća književna djela u stihovima u kojima pjesnici
izražavaju svoje osjećaje i poglede na svijet. Lirske vrste su najčešće napisane u obliku
pjesme. Lirske se pjesme mogu podijeliti tematski pa postoje vrste: ljubavna pjesma,
pejzažna pjesma, misaona ili lirsko refleksivna pjesma, socijalna pjesma, domoljubna
pjesma i duhovno-religiozna pjesma.
Također postoje i tradicionalni oblici pjesama koji su nastali u staroj Grčkoj. Te su
pjesme imale točno određenu namjenu, npr. prilikom obreda i sl. To su: himna, oda,
ditiramb, elegija, epitaf, epigram i idila.
Sve te pjesme imaju svog konzumenta koje se nalazi u pojedinim ljudima u njihovim
sklonostima prema određenoj vrsti lirike. Međutim, samo domoljubne pjeme imaju
kolektivnog konzumenta, a to je narod, kategorije nacija. I u pravilu čitalački doseg
domoljubnih pjesma zadržava se unutar državne granice koja uokviruje pojedini narod
i, ako je ima, njegovu dijasporu.
 
U povijesti brojnih naroda snaga njihovih domoljubnih pjesama odigrala je ključnu ulogu
u uspostavi duhovnog jedinstva nacije, a posebno u dramatičnim situacijama u kojima
su se znali naći, a ponajprije u obrambenim ratovima.
Tako su u hrvatskoj povijesti tri pjesme koje slobodno možemo nazvati ""toponimskim""
(ciljanim na određeni prostor) odigrale izrazito veliku ulogu u opstanku nacionalnog
identiteta, a to su Gundulićeva pjesma Himna slobodi, pjesma Zemljo krasna, Istro mila
i pjesma Lijepa naša domovino, koja je proglašena i hrvatskom himnom. U hrvatskoj
povijesti mnogo je toponimskih pjesama, ali ove tri spomenute najviše prednjače.
 
Pjesma Ivana Gundulića Himna slobodi
O lijepa, o draga, o slatka slobodo
Dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!
 
Ova pjesma stoljećima je hrabrila Dubrovčane i Dubrovačku Repuliku da ustraju u borbi za
slobodu. Ono što je Himna slobodi značila za Dubrovnik, to je pjesma Krasna zemljo
značila za Istru.
 
Krasna zemljo
 
Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog!
 
Dobrim dijelom zahvaljujući i ovoj toponimskoj pjesmi, zadržan je hrvatski nacionalni
identitet u Istri. Što je pridonijela pjesma Lijepa naša domovino hrvatskom opstanku
to je opće poznato.
 
Kad srce naroda ubrzano kuca - tad se iz duše i grla širokog puka ore domoljubne
pjesme. Domoljubne pjesme su jedina vrsta lirike koje su u funkciji - naroda,
domoljublja, politike i sl.
 
Narod koji ima tragičnu povijest, u pravilu ima i bogatu kolekciju domoljubnih pjesama.
 
Evo i ova knjiga našeg dragog prijatelja Vladimira Biondića, nepatvorenog domoljuba i
talentiranog pjesnika zaživljava kao nova kolekcija domoljubnih pjesama, stvaralaštvo
kojih je inicirao Domovinski obrambeni rat.
 
Zahvaljujem se prijatelju VLadimiru Biondiću što je svojim domoljubnim pjesmama
pridružio i tri rukoveta pjesama drugih autora i to: autorice koja živi u Australiji i čije
srce uvijek uzbuđeno kuca za njenu domovinu gospođe Marije Dubravac , potom i
pjesnika Mate Čavara koji je nedavno preminuo, a cijeli život je u srcu nosio svoju
Hrvatsku, kao i rukovet mojih domoljubnih pjesama.
 
I zato, neka nitko ne dira Lijepu našu, zauvijek i za sva vremena - od nje prste dalje!
Jer…boj se onog tko je viko bez golema mrijeti jada…! I ne zaboravite - imamo i
pjesnike, koji će, ako zatreba, i njihove mrtve kosti pretvoriti - u nove bojovnike!
 
  Mile Prpa
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili šesnaest knjiga gospodina Vladimira Biondića
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova:
Ja sam ROI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek' VJEČNO SVIJETLI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
Život bez pozlate; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
 
Bridge - šport, igra ili nešto treče, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
 
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
 
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
 
Bleiburg - holokaust hrvatskog naroda; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
 
Bleiburg II - In te domine speravi ; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
 
Bog i Hrvati; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
 
Duhovi iz boce; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
 
Posljednji pozdrav; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
 
DAISY - moje uspomene u riječi i slici; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
 
 
   
   
 
 
Predgovor
Umjesto prologa autora
 
PRVI DIO
 
Ja sam s vama
U čast rodu hrvatskome
Molitva branitelja
Za dom!
Veliki Jure
Širi barjak moja Slavonijo
Tri legende
Junak Trpinjske ceste
Jastreb
Branitelju Darku Pajičiću
Bez pravde je Kroacija mrtva
Bože sveti, s pravdom se požuri
Kuća smrti
Na zgarištu Vukovara
Puzale blatom mokre do grla, gladna birtija
Kosti pravednika
Grozda
Doziva nas domovina draga
Barjak nad Kninom
Marija Dubravac
 
DRUGI DIO
 
Kraljice mira
Nad Hrvatskom duga sjajna
Molitva
Kuća izgorjela
Pokraj kuće izgorjele
Osjećaj domovine
G v o z d a n s k o
Nad Kninom baklja slobode
Zid boli
Naša majka
Oda životu
Preludij za marševe smrti
Hrvatska katedrala
Hrvatski izlog
Naš barjak
Vratite se!
Hrvatska zove
Pismo hrvatskim braniteljima
Mile Prpa
 
TREĆI DIO
 
Domovino moja!
Domovino mila!
Braniteljima Hrvatske
Hrvatska oluja
Hrvatice, budi mati!
Hrvatskim uznicima
Kristovo uskrsnuće
Međugorje, Međugorje
Plameno Srce
Najdraža rijeka
Pred Ocem Domovine
Sa mostova Gave!
Voljenom Zagrebu
Na Tuđmanovu grobu!
Hvala
Vukovarskim vitezovima
Vječna hvala
Rodnom zavičaju
Za dom spremni
Kardinalu Franji Kuhariću!
Stepinčeva svetost
Mate Ćavar - Životopis
 
ČETVRTI DIO
 
Hrvatskom junaku Tomislavu Merčepu
Ocu domovine
Blaženom kardinalu Aalojziju Stepincu
Hrvatskom orlu - Juri Francetiću
Kletva
Hrvatskim Tigrovimaza rođendan
Maksimirskom sokolu
Plamen Vukovara
Škabrnji u spomen
Jazovko tugo moja
Spomenik u Srbu
Ponosnom hrvatskom vitezu Anti Paradžiku
Hrvatskoj legendi
Hrvatskoj ikoni slobode Zvonku Bušiću
Smrt ili život vječni
Hrvatskoj
U lancima
Probudi se Sarkotiću
Prethodnici slobode
Oda Odžaku
 
Bilješka o piscu
Sadržaj
 
7
11
 
18
 
19
21
23
27
31
43
45
49
51
53
57
61
65
73
75
81
83
89
93
95
 
98
 
99
100
103
105
111
112
113
117
119
120
123
124
127
128
130
133
134
137
141
 
142
 
143
153
155
157
160
162
164
167
171
172
175
179
183
189
191
193
196
197
199
201
203
207
 
212
 
213
215
219
223
225
227
229
231
233
237
239
241
245
247
249
251
253
255
257
259
 
260
264
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present