Vladimir (Stjepan) Biondić pl. Devčić rođen je 26.12 1938.
 u Sušaku. Njegov otac Dr. prava Ivan Biondić obavljao je u
  Bakru dužnost gradskog senatora i Predsjednika suda. Kao član
 HSS-a bio je veliki pristaša Mačeka i jedan od vodećih ljudi u
 njegovoj stranci.
  
  Nakon talijansle okupacije Bakra odbio je raditi za Talijane pa je
 bio prisiljen pobjeći iz Bakra kako bi izbjegao hapšenje. Zajedno s
 cijelom obitelji seli u Zagreb gdje otvara odvjetničku kancelariju i
 preuzima dužnost počasnog ambasadora Argentine.
 
 
U Zagrebu Vladimir Biondić završava osnovnu školu i gimnaziju, te diplomira na Pravnom fakultetu.
Potom polaže trenerski ispit iz stolnog tenisa za saveznog trenera i dobiva mjesto profesora za
predmet stolni tenis na Fakultetu za fizičku kulturu. Poslije završetka vojnog roka radi honorarno za
Stanoinvest, te se zapošlja-va na mjestu pravnog referenta u Odjelu za mirovinsko osiguranje.
Nakon dobrih radnih rezultata u Odjelu promoviran je za samostalnog savjetnika u sektoru
zdravstvenog osiguranja. S tog radnog mjesta prelazi u Stomatološku polikliniku Zagreb najprije na
mjesto pravnog referenta, a kasnije na mjesto pomoćnika direktora. Nakon sedam godina rada na
tom mjestu zapošljava se na mjestu zamjenika direktora u Autoservisu Borongaj odakle prelazi na
mjesto prvog savjetnika u Republičkom komitetu za rad i zapošlja-vanje. Iz tog mjesta radi
povoljnih financijskih uvjeta prelazi u poduzeće Trgoagencija na mjesto rukovo-dioca pravne službe.
Nakon što je otvorena zakonska mogućnost za osnivanja privatnih poduzeća otvara prvo poduzeće
u Hrvatskoj specijalizirano za posredovanje u prometu nekretnina čiji vlasnik ostaje i nakon odlaska
u mirovinu. Kao vodeći pravni stručnjak u zdravstvu (zamjenik predsjednika udruženja pravnika u
zdravstvu) sudjelovao je kod izrade prijedloga svih zakonskih i podzakonskih akata iz područja
zdravstvenog osiguranja, a kao savjetnik u Ministarstvu rada kod izrade svih prijedloga zakonskih i
podzakonskih akata u mirovinskom osiguranju.
 
Od svoje rane mladosti uspješno se bavi nizom športskih disciplina, a vrhunske rezultate postiže u
stolnom tenisu i bridgeu (višestruki studentski prvak države i reprezentativac Jugoslavije u stolnom
tenisu i višestruki prvak i reprezentativac Jugoslavije i Hrvatske u bridgeu). Posebno je značajno
osvajanje prvog športskog prvenstva slobodne Hrvatske (prvenstvo Hrvatske u bridgeu) i nastup na
bridge prvenstvu Evrope u Ostendeu - (prvi nastup jedne športske momčadi slobodne Hrvatske na
zvaničnim svjetskim i evropskim prvenstvima), te osvajanje prvenstva svijeta u Lilleu 1998. god.
 
Na hrvatskoj bridge ranglisti prije povlačenja iz aktivne igre 2005. godine zauzima drugo mjesto i
potvrđuje status velemajstora osvojen još u Jugoslaviji.
 
Nakon položenog trenerskog ispita za saveznog trenera iz stolnog tenisa bio je trener ""Vjesnik""-a,
""Metalca"" i ""Marathona"", te trener i kapetan ženske stolnoteniske reprezentacije Hrvatske.
Dvije godine predavao je kao profesor na Fakultetu za fizičku kulturu na katedri za stolni tenis
kojom prilikom je napisao i odgovara-jući priručnik iz tog predmeta.
 
Aktivan u političkom životu do 1971. god., da bi se povukao nakon sloma hrvatskog proljeća sve
do 1988. god. kad ulazi u politički život kao član Hrvatske demokratske zjednice u prvim danima
dok je to još bila zabranjena stranka. Razočaran razvojem političkih i ekonomskih kretanja ponovno
se povlači u područje stručnog rada.
 
U studentskim danima dopisnik je Studentskog lista, te poslije "" Privrednog vjesnika "", a kao
stručnjak za nekretnine i učitelj bridgea. Kao stručnjak na području zemljišno knjižnog prava i
poslovanja s nekretni-nama napisao niz stručnih članaka iz tog područja i obavljao funkcije
predsjednika zagrebačke udruge, te zamjenika predsjednika republičke udruge na području
posredovanja u prometu nekretnina. Radio je i na izradi Zakona o posredovanju u prometu
nekretnina. Napisao je niz domoljubnih članaka objavljenih na internetu, te osamnaest knjiga od
kojih mu je najdraža knjiga Vitez svjetlosti i nade posvećena Generalu Slobodanu Praljku.
Nepravedan odnos prema Generalu Slobodanu Praljku i neistine vezane uz hrvatsku povijest
stimulirale su ga da bez obzira na teško zdravstveno stanje progovori o tim problemima.
 
 
 
  
 
e-mail adresa: vbiondi938@gmail.com
  
 
 
 
PROLOG - MILE PRPA
 
Što bismo kazali o ovoj zbirci pjesama, koju je Vladimir Biondić djelomično napisao i djelomično
sabrao od drugih poznatih i nepoznatih autora po kriteriju – domoljubnosti. Ništa neobično, osim
činjenice, da kod gospodina Biondića, romanopisca i pjesnika, domoljublje ima kultnu vrijednost,
kao neupitnost, kao najveća svetost, kao nešto za što se treba žrtvovati, jer je ono samo po
sebi plemenitost. Za njega je domoljublje ideal kojem su podčinjeni, ali ne i podcijenjeni, svi
drugi ideali s kojima se čovjek u ovozemnom životu susreće.
 
Za pripadnike brojnih naroda u svijetu, koji nemaju martirij i povijest punu žrtava, ovakav stav
autora ili koautora bio bi posve nerazumljiv, pa i neshvatljiv. Ali pjesnik Vladimir Biondić svom
dubinom svoje duše prti breme narodnih muka koje je kroz svoju trinaest stoljetnu povijest na
ovim prostorima njegov hrvatski narod pretrpio, i još uvijek trpi. Zapravo cijelim svojim životom,
skupa s nama, bio je svjedok jednog od najtragičnijih razdoblja u povijesti njegovog naroda. I on
svojim primjerom pokazuje da je potpunoma plemenit i osjećajan čovjek, jer se ta patnja duboko
urezuje u njegovu dušu da ju osjeća kao osobnu patnju. Jer nad povijesnom sudbinom Domovine
proplakale bi i stijene, kamo li ne bi osjećajan, senzibilan i domoljubiv čovjek poput Vladimira.
 
Knjiga je podijeljena u tri dijela: Prvi dio autorove domoljubne pjesme koje se kreću u rasponu od
posvete suvremenoj Hrvatskoj i njenoj legendarnoj borbi u Domovinskom ratu, preko pjesama o
hrvatskim povijesnim junacima i velikanima i velikim domoljubima koji su svoju ljubav prema
domovini najčešće puta nesebično pokazali vlastitom junačkom žrtvom, potom pjesmama koje
pjevaju o ljepoti pojedinih gradova, pa sve do lirskih pjesama posvećenih bliskim osobama.
Drugi dio obuhvaća nekoliko autorovih pjesama koje su po svojoj tematici i izričaju najbliže
refleksivnoj poeziji.
 
Slijedi treći dio zbirke – Ovdje se radi o kolekciji domoljubnih pjesma iz dalje ili bliže povijesti
poznatih i nepoznatih autora. Vrijednost ovog dijela zbirke je i u činjenici da su u njoj sabrane i
poznate, ali i nekoliko gotovo nepoznatih domoljubivih pjesama, ili barem nepoznatih široj
čitalačkoj populaciji.
 
Ideal kao domoljublje, ili domoljublje kao ideal nije svojstveno samo našem pjesniku Biondiću. To
domoljublje nalazimo kod brojnih pjesnika ponirući duboko u narodnu povijest, od neimenovanih
narodnih guslara koji su ga iskazivali kroz narodne pjesme, preko pjesnika čije je pjesme uvrstio
u ovu zbirku, sve do ponekog pjesniku -Biondiću živog suvremenika i prijatelja.
 
Nije lako biti domoljub, to nije bilo lako nikada u povijesti hrvatskog naroda, pa ni danas, pa
makar to nekome neupućenom ne znam kako apsurdno zvučalo. I danas se domoljublje iskazuje
više šaptom nego gromoglasno, više dušom nego tijelom, više mišlju nego javnim pjevom pjesme.
Domoljublje se iskazuje gotovo u potaji, nejavno ili polu javno, ponekad i stidljivo, sramljivo kao
da se radi o činu izdaje domovine, a ne o činu plemenitosti iskazivanja ljubavi prema njoj.
 
Za domoljublje kao da još nije stiglo tehnološki moderno doba. Njega nema na TV ekranima, na
radio postajama, vrlo ga je malo i na nosačima zvuka, a da o dnevnim ili tjednim tiskovinama i
ne govorimo. Ima ga tek u ponekoj knjizi kojoj nikada nema mjesta u izlogu, u ponekom vjerskom
glasilu, ponekom blogu na Internetu – jer po suvremenoj i neoliberalnoj prosudbi ono je nazadno,
konzervativno, nacionalističko, ukratko anakrono jer pripada nekom drugom vremenu, nekom
drugom svjetonazoru kojeg smo davno nadišli. Domoljublje je i prepreka za ulazak u EU, njemu
definitivno tamo nema mjesta, barem ne onom hrvatskom.
 
Upravo zato, upravo zbog toga, i upravo po-radi toga ova domolju-bna zbirka Vladimira Biondića
sada, u ovom društvenom mraku, više svijetli poput svjetlosti lampe koja se bolje, jače i dalje
vidi po noći nego li po danu.
 Mile Prpa
 
 
 
 
 
UMJESTO PROLOGA - VLADO JE MOJ DRAGI ZMAJSKI BRAT
 
Odazivam se s veseljem pozivu autora da napišem nekoliko riječi o ovoj njegovoj zbirci poezije.
Činim to rado jer smo slični, isti, kao pravnici, vjernici, Hrvati jer smo i braća Družbe Hrvatskoga
Zmaja. Zmaj od Majke Božje Remetske i Zmaj Korčulanski IV. Zmajska braća. Vladimir je dobar
čovjek, zabrinut za svoju i našu Hrvatsku. Vladimir Biondić je pravni stručnjak koji je
specijalizirao pravo o prometu nekretnina i zemljišno knjižno pravo, zdravstveno, mirovinsko i
športsko pravo. U njegove izvrsnosti ulazi šport. Tu je daleko dotjerao do vrhunskog športaša
u stolnom tenisu i bridžu za kojeg se u posebnoj knjizi pita je li to šport, igra ili nešto treće.
Predavao je na Fakultetu za fizičku kulturu. Trenirao je najuspješnije stolnoteniske momčadi.
Piše i objavljuje o športskom iskustvu i prenosi svoje znanje. Rođen u Sušaku, cijeli život studira,
predaje, igra i živi, pati se i veseli životu u Zagrebu.
 
Ali Vladimir je i pjesnik, pisac, pisao je novinske članke u športskom tisku, kao vojnik piše
kazališni komad o vojničkom životu, ali već u mladosti pokazuje svoju sklonost literarnom izričaju
da bi otkad je u mirovini napisao nekoliko djela od kojih je najzanimljivija, uz ovu pjesmaricu,
knjiga Roi svjedok jednog vremena iliti leve iti ne.
Vladimir je nadasve domoljub. On Domovinu ljubi svim srcem. I junake hrvatske slavi i hvali. Od
kraljeva prvih do Oca Domovine Ante Starčevića. S pravom slavi i našeg kardinala Franju
Kuharića u znakovitoj pjesmi Vjera jača od uspomene. Zaziva naše junake Nikolu Šubića
Zrinskog-Sigetskog, pjeva Vrati nam se Oče Domovine, slavi Kardinala Jurja Haulika i sjeća se
ličkog junaka Probudi se Sarkotiću. Tu je i oda Hrvatskom orlu Juri Francetiću, tuguje nad
grobom Franje Tuđmana, piše i Sjećanja za Dom i Domovinu – za Antu Gotovinu. Ne propušta
pjevati o Blaženom Kardinalu Alojziju Stepincu /uz 50-tu obljetnicu odlaska/. Mirno spavaj voljeni
kardinale, Al' budno pazi na narod svoj....Vlado nalazi zapis bl. Alojzija Stepinca: Naši bi se ideali
mogli sažeti u jednu riječ – BOG. Bog naš uzor, Bog naš život, Bog i svjetlo naše na stazama
ovoga zemaljskog života. Ovo se može uzeti kao moto cijele knjige i života našeg Vladimira, jer
on je duboko religiozan, vjernik koji ispovjeda svoju vjeru iz stiha u stih.
 
U trećem dijelu knjige Biondić nam donosi svoju antologiju hrvatske domoljubne i bogoljubne
pjesme Antuna pl. Mihanovića, Gjure Arnolda, Augusta Harambašića, Augusta Šenoe i Dragutina
Domjanića, ali i manje poznate pjesnike Vilhara Franje Kalskog, dr. o. Teofila Harapina, dr.
Velimira Deželića st. i Milu Prpu. Svoje izabranike popratio je bilješkama sa znakovitim ocjenama.
Tako je Mihanović neprolaznu slavu stekao pjesmom Horvatska domovina. August Harambašić bio
je dokazani hrvatski domoljub koji je oštro pratio liniju Dr. Ante Starčevića i radi svojih
domoljubnih nastupa često puta bio zatvaran. Šenoa je istinski tvorac moderne hrvatske
književnosti. Mile Prpa koji je pisao jedan od prologa ove knjige je istaknuti dokazani državotvorni
i domoljubni Hrvat, pravnik, slikar, pjesnik-filozof, rođen u Siveriću.
 
Vladimir Biondić posebno prepoznaje i poštuje hrvatsku žrtvu. On zna da je Hrvatska država
nastala i održala se uz cijenu velikoga broja žrtava. Cijele kolone žrtava od Krbavskog polja,
Petrove gore, Gvozdanskog i Sigeta, do Bleiburga, Vukovara i Škabrnje. On pjeva. Neka žrtve
svih vremena ne budu uzalud. Oplakuje žrtve Bugojanske skupine - Gdje li su njihovi grobovi/Gdje
sada gore njihove svijeće, i iznova se vraća Vukovaru, gdje vidi i Blagu Zadra i žrtve Ovčare.
Ispjevao je pravu tužaljku pod naslovom Jazovko, tugo moja. I Nepoznatom hrvatskom
domobranu.
 
Biondić je ponosan na svoju Družbu Hrvatskoga Zmaja. U knjigu uvrštava dr. Velimira Deželića
st. s pjesmama Majka Božja Remetska i Iskre hrvatskog rodoljublja, za kojeg ističe da je sa E.
Laszowskim utemeljio 1905. Družbu Braća Hrvatskoga Zmaja. U antologijski dio uvrštava i Gjuru
Arnolda, kao počasnog člana Družbe. Svoj uvodni tekst (UMJESTO PROLOGA AUTORA) završava
ovako:
 
I na kraju zapamtimo ... s Božjim imenom na usnama, sa Hrvatskom u srcu šapćimo tiho – geslo
Družbe "" Braća Hrvatskoga Zmaja "" -
Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću)
I neka tako bude! Preporučam ovu knjigu dragog mi zmajskog brata. Knjiga je topla, za Domovinu
zagrijana i zabrinuta, ali ne bez nade.
 
Ima vrijednost antologije hrvatskoga domoljubnog pjesništva i pokazuje našeg autora kao
pjesnika koji piše iz srca i iz duše.
 
Za knjigom će posegnuti Hrvat koji ljubi svoju Domovinu. Mladi će naći na jednome mjestu
poeziju autora Vladimira Biondića i ponajbolje hrvatske pjesme najboljih naših autora.
 
Kao što su riječi nepoznatog autora koji piše Ocu Domovine
Milu da vidiš Hrvatsku
Slobodnu, jaku i velju,
Da čuješ rieči žudjene
Na svom je Hrvat svoj
 
Za Antu Starčevića naš Vladimir kaže da je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti. To
je danas posebno važno kad neki srljaju prema EU dok u isto vrijeme drugi rade na vraćanju
Hrvatske u neku balkansku jugotvorbu. Ali naš Vladimir, kao svjedok jednog vremena, - iliti leve
iti ne – ne posustaje on i dalje plovi.
Na oblaku bijelom, na oblaku NADE
Nade za bolju HRVATSKU
 
Onima koji posumnjaju, koji su izgubili nadu u Hrvatsku, preporučujem da uzmu ovu dragu knjigu,
da posegnu za njom kad im ponestane snage i nade, vjere i uvjerenosti u dobro Hrvatske, jedine
naše najdraže Domovine, Lijepe naše o kojoj tako lijepo razmišlja i naš dragi Vladimir Biondić
moj zmajski brat.
 Dr. Zvonimir Šeparović, Zmaj korčulanski IV
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili devetnaest knjiga gospodina Vladimira Biondića
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova:
Ja sam ROI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek' VJEČNO SVIJETLI; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
Život bez pozlate; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
 
Bridge - šport, igra ili nešto treče, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
 
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
 
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
 
Bleiburg - holokaust hrvatskog naroda; 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
 
Bleiburg II - In te domine speravi ; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
 
Bog i Hrvati; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
 
Duhovi iz boce; Zagreb, 2016
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
 
Posljednji pozdrav; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
 
DAISY - moje uspomene u riječi i slici; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
 
Vitez svjetlosti i nade; Zagreb, 2017
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic17.php
 
Hrvatska ljubavi moja; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic18.php
 
Za Dom i Domovinu - UVIJEK; Zagreb, 2019
 
http://www.digitalne-knjige.com/biondic19.php
 
 
  
  
 
 
Prolog – Mile Prpa
Neupitna Hrvatska – Tomislav Dragun
Vlado je moj dragi zmajski brat – Dr. Zvonimir Šeparović
Umjesto prologa autora – Vladimir Biondić
 
I DIO
 
Blaženom kardinalu Alojziju Stepincu
Za Dom i Domovinu – UVIJEK
Hrvatska, ja Te ljubim
Gori plamen Vukovara
In memoriam Dr. Ante Stračević
Vrati nam se Oče Domovine
Vizionaru u spomen
Quo vadis Hrvatska
Domovina nas zove
Probudi se Sarkotiću
Hrvatskom orlu Juri Francetiću
Hrvatskom predsjedniku
Sjećanja
Kuda nas vodiš gospode
I Sava nam uzvodno poteče
Himna HNF
Druže Tito mi ti s(v)e kunemo
Avet komunizma
Hrast
Oltaru sveti Domovine moje
Tigrovima za rođendan
Nehaju
Zadar grad uspomena
Mom Zagrebu
Krug se zatvorio
Pozdrav športskom velikanu
Amigo
Mojoj Katarini
In memoriam Veri pl. Devčić
Mojoj majci
U vječnu spomen
Vjera jača od uspomene
 
II DIO
 
More
Majci Božjoj Remetskoj
Nada
Još jedna noć života
Mrtvačka elegija
Smisao
U smiraju dana
Životni put
Nepoznatom hrvatskom domobranu
Jazovka
Spomenik u Srbu
Škabrnja
Povratak heroja
Sunce se ponovno rađa
Lurd
Međugorje
Bugojanska skupina
In te Domine speravi
 
III DIO
 
Horvatska domovina - Antun pl. Mihanović
Domovina - Gjuro Arnold
Petru Zrinskom - August Harambašić
Puca zora - August Harambašić
Zrinsko - Frankopanska - August Harambašić
Živio Ante Starčević - Vilhar Franjo Kalski
Tebi u slavu -
Prvaku stranke prava
Dr. Anti Starčeviću na imendan
Budi svoj - August Šenoa
Na Ozlju gradu - August Šenoa
Sursum corda -
Remetskoj gospi - Dr. o. Teofil Harapin
Majka Božja Remetska - Dr. Velimir Deželić st.
Iskre hrvatskog rodoljublja - Dr. Velimir Deželić st.
Remete - Dragutin Domjanić
Gvozdansko - Mile Prpa
Kraljica mira - Mile Prpa
 
Bilješka o autoru
Knjige dostupne u digitalnom formatu
Sadržaj
 
7
11
21
33
 
30
 
30
33
35
37
38
39
43
45
47
49
50
53
55
56
57
59
60
62
63
64
65
67
69
71
74
75
77
79
80
82
84
85
 
89
 
89
91
93
96
98
101
104
107
110
111
113
114
116
118
120
124
126
127
 
128
 
128
132
137
138
139
142
144
146
148
152
154
157
160
162
164
166
168
170
 
172
176
178
 
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present