U našoj novoj rubrici koju smo nazvali "Zdravlje, psihologija i samopomoć", baviti ćemo se svim temama vezanim uz kao što to i naslov kaže uz Zdravlje, psihologiju i samopomoć.

Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija. Također se, u proširenom smislu može promatrati kao stanje dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Zdravlje se najčešće upotrebljava kao pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i duševnih poremećaja. Neki od uvjeta zdravlja su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i higijena, te stabilne obiteljske i društvene okolnosti.

Izraz "psihologija" je sastavnica koja potječe iz grčkog psiha = duh, duša, život, um, dah i logos = govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje. Doslovno tako psihologija znači promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Značenje pojma ostaje nepromijenjeno sve do šesnaestog ili sedamnaestog stoljeća, kada mu je pridodano novo značenje u smislu "znanost o svijesti". Moderna psihologija je prirodna i društvena znanost koja se bavi mozgovnim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Samopomoć ili pomaganje samom sebi ponekad je najbolji i najučinkovitiji način ozdravljenja. Preporučuju ga i medicine službe a posebno se njome bavi psihologija. Samopomoći se posebno okreću bolesnici koji boluju od teških i za medicinu ponekad neizlječivih bolesti. No, ono što ne može medicina, ponekad možete i vi sami uz pomoć prirode.