| RECENZIJA 22. ZBIRKE POEZIJE “SABLASNO BLUDNO” JADRANKE VARGA |
| |
| Ova zbirka poezije ima u vidu tzv. erotsku poeziju i nema sumnje da je riječ o jednoj posebnoj |
| temi koja zahtijeva ozbiljnost u tumačenjima. Erotika je jedna jako važna komponenta u |
| našem svakodnevnom življenju: nju otkrivamo u svojim maštanjima, u svojim snovima, u |
| svojim vizijama. Sa njom su nadahnuti umjetnici, pjesnici slikari, pisci, kipari, nju otkrivamo |
| u suvremenoj glazbi, na filmu, u medijima općenito, ali je bila naročito izražena u Renesansi |
| na primjer. |
| |
| Erotika se razlikuje od religije kao što se erotski sadržaj razlikuje od vjerskoga i dok je |
| religijski sadržaj onaj koji ima u vidu ono što je sveto, dotle erotski sadržaj ima u vidu ono |
| što je tzv. profano, prije svega. To je jedna nova stvarnost koja se razlikuje od od tzv. |
| umske sfere čije je središte svugdje, a opseg nigdje, prema Kuzanskom, a koju mi zovemo |
| Bog. Međutim, kad dođemo u naš svakodnevni život, u naš običan svijet, mi vidimo da pod |
| zemljom ima velikog blaga i divnih stvari. Ovo određenje božanstva kao sfere čije je središte |
| svugdje, a opseg nigdje nije samo zapisana u filozofiji Kuzanskoga. Ono se može pronaći i u |
| „Romanu o ruži“ kod sv.Bonaventure, Vincenta iz Bove i kod drugih pisaca i u doba je |
| Renesanse ovo mišljenje bilo uobičajeno. |
| |
| U ovom određenju većina renesansnih pjesnika i pisaca vidjeli su prvenstveno |
| decentralizaciju kozmosa: njegovo središte niukoliko nije na nebu, već je ono svugdje, sva |
| su mjesta jednaka i jednako važna. To je značilo da su ovdje dati prerogativi jednom |
| materijalističkom stajalištu o pravu da relativno središte prenese sa Neba na Zemlju ili čak |
| pod zemlju, a ono je mjesto koje je prema srednjovjekovnim pogledima bilo maksimalno |
| odijeljeno od Boga. Ponekad se ono nazivalo i paklom. |
| |
| Ja, naravno, ovdje ne kanim reći da nam autorica iznosi poeziju pakla. Ja samo hoću reći da |
| je moguće ovdje spomenuti Cereru, boginju plodnosti i njenu kći Persefonu, boginju pakla za |
| koje je latinsko svećenstvo govorilo kako je Cerera predosjećala, da će joj kćer pod zemljom |
| naći više blaga i bogatstva, nego na zemlji, a to je sadržano i u eleuzijskim misterijima kod |
| kojih je karakteristično ovo veličanje zemaljskih njedara ili kao što možemo pronaći u starom |
| dobu kod kipova boginje plodnosti sa naglašenim dijelovima tijela. |
| |
| Ovdje vidimo kod autorice kretanje u dubine zemlje, u dubine ljudskog tijela i ovdje se svijet |
| Jadranke Varga u cjelini kao i u pojedinostima odnosi na ono što je zemaljsko i tjelesno. Ovo |
| kretanje prema dolje, ovo kretanje prema materijalnom svijetu svojstveno je svim oblicima |
| narodno prazničnog veselja i često gotesknog realizma. Kod Bahtina je to bila posebno |
| izazovna tema te nije čudno da je cijelo jedno poglavlje, Šestu glavu svog rada |
| „Stvaralaštvo Fransoa Rablea“ posvetio analizi ljudskog pada prema njedrima zemlje, a ta |
| njedra zemlje opet prevladavaju sve čega ima na nebu, a što je na površini zemlje ili u njoj, u |
| morima i u rijekama. |
| |
| Pravo bogatstvo i izobilje ne nalazi se gore niti u središnjoj sferi, već samo u donjim |
| predjelima. Ovo kretanje prema svakodnevnom životu, prema materijalnim momentima našeg |
| svakodnevnog življenja koje je kod Jadranke Varga rasuto u raznim oblicima i slikama |
| prazničnog veselja, ali i tuge i estetskog realizma ovdje na nov način osmišljava jedinstveno |
| kretanje koje je usmjereno prema dubinama zemlje i dubinama tijela gdje su skrivena prema |
| mnogim filozofima najveća bogatstva i ono novo o kojem stari i prastari filozofi nisu pisali |
| ili nisu smjeli pisati. |
| |
| Utoliko mi se čini da je ovdje posrijedi jedan odlučan hrabar napor da se u svijetu religijske i |
| vjerske dominacije u suvremenoj duhovnoj kulturi Hrvatske govori otvoreno i o ovim |
| tajnovitim, skrivenim ili prešućivanim mjestima naše svakodnevne egzistencije. |
|
| | Dr Zlatan Gavrilović Kovač, književnik, Adelaide,06.05.2022. |
|
|
