| SLOVO O SVILIČIĆEVOJ KNJIZI UPOZNAVANJE SEBE |
|
| Za Marijana Sviličića - autora ove vrijedne knjige UPOZNAVANJE SEBEs pravom možemo |
| potvrditi da je ne samo pisac nego i da je književnik, a njegovo djelo da je književno te |
| ga možemo mirne savjesti svrstati u takozvanu ""lijepu književnost"". Ova knjiga je lijep |
| primjer umjetnosti riječi u kojoj autor uspješno, metodički ostvaruje i zaokružuje u skladnu |
| cjelinu tematski raznovrsne tekstove duhovnoga, religijskoga, filozofskoga, pedagoškoga i |
| općenito humanističkoga značaja. Osobito mi se dopala pripovjedačeva upornost da izrazi |
| svoj osobni svjetonazor i da otvoreno pokaže svoje neslaganje s pojedinim autorima - |
| poznatim autoritetima onda kada misli da je u pravu i kada su njegova razmišljanja i |
| neslaganja možda više subjektivna, a manje znanstvena. Sviličić je pisac koji ima svoj |
| stav, svoje mišljenje i svoj osobni stil. Njegova sažeta, jezgrovita, sočna, zanimljivo |
| napisana predavanja, jezično i stilski su vješto oblikovana i ostvarena su kao umjetnost |
| riječi što je pravi kompliment za svakog pisca. Dakle, čitati Sviličićevo djelo zaista je |
| pravi užitak i odmor za dušu jer, uz raznovrsne tematske preokupacije koje uspješno |
| ostvaruje, on i u ovom svom djelu uspijeva ostvariti umjetnički doživljaj i tako njegovo |
| djelo stječe pravo da ga smatramo književnim djelom. |
|
| Da zaključim, ovo zaista jeste takav primjer s obzirom da u svom tkivu posjeduje sve |
| elemente koji su potrebni da bi neko djelo bilo lijepa književnost: osobno iskustvo pisca, |
| što pisac želi reći svojim djelom te kako čitatelj prihvaća djelo. Drugim riječima, pisac je |
| svatko tko piše knjige i objavljuje ih, ali nije svatko i književnik. Sviličić to jeste i to je |
| potvrdio i ovim svojim trećim po redu djelom. |
|
| On je isto tako i esejist, publicist koji piše kraće prozne vrste, rasprave, oglede, eseje s |
| raznovrsnim tematskim preokupacijama u kojima nenametljivo i kroz lijepo jezično i stilski |
| oblikovane tekstove - predavanja vodi čitatelja da i sam razmišlja i donosi zaključke. Zato |
| je i ova Sviličićeva knjiga na samoj granici književnosti i znanosti i uključuje i vrijednosti |
| iz područja znanosti i filozofije, ali pisac na umjetnički vrijedan način oblikuje svoje |
| tekstove te je ovo njegovo djelo ipak više književno i pripada lijepoj umjetnosti." |
|
| Marijan Sviličić osvježava svoju knjigu UPOZNAVANJE SEBE raznolikim sadržajima i tako je |
| obogaćuje još jednom vrijednom dimenzijom, iznenađujući svojom sjajnom svestranošću: |
|
| Tako na primjer na pitanje Što je Bog? - neke od odgovora je prepisao iz knjiga |
| (molitvenika), a neke je dobio od prijatelja ili ih je otkrio iz svoje svijesti. |
|
| U sklopu predavanja kojim započinje ova njegova knjiga, utkao je pjesmu pjesnika |
| Amergina, barda pretpovijesne Irske, koja se izvrsno uklapa u kontekst, a i daje mu |
| novu, dodatnu značajku: Ja sam Bog koji stvara u glavi, vatru. |
|
| Obogaćuje svoju knjigu predavanja i tekstom svog anonimnog prijatelja. Navodim dio tog |
| citata: - Ne postoji druga stvarnost osim one koju imamo u sebi. |
|
| Često, dok se vozi u tramvaju zagrebačkim ulicama, javljaju mu se sasvim iznenada nove |
| ideje kao i spektar telepatskih odgovora. |
|
| Na Facebooku ima prijatelje s kojima na taj način funkcionira. |
| I u jednoj crkvici dobio je ideju da zapiše što je Majka svijeta. |
| |
| Također, i u razgovoru s klijenticama, dok ih masira, dobiva ideje koje mu pomažu |
| osvijetliti neke dileme. |
|
| I filmovi su izvor Sviličićevih informacija, impresija i zaključaka. Izdvojit ću jedan primjer: |
| Gledajući SF film „Push“, čija se radnja odvija u Hong Kongu, porazila ga je spoznaja da |
| ljudi žive u đungli na asfaltu. To nije život. To je pakao na zemlji!, uzviknuo je |
| zaprepašteno. |
|
| Navela bih još jedan primjer u kojem autor iscrpno analizira film „Ben Hur“ da bi na temelju |
| radnje filma donio zaključak koji se savršeno uklapa u njegovo predavanje PROBUDITI I |
| ŽIVJETI BOGA: Kada je Isus došao do Ben Hura koji je ležao iznemogao na zemlji, podigao |
| mu je glavu i dao mu vode, vođa Rimljana krenuo je prema Isusu zamahnuvši bičem. Isus |
| ga je pogledao i ovaj je stao kao ukopan. Ben Hur je dobio vodu i ustao kao da je dobio |
| novi život i kolona je krenula dalje. Osvrnuo se još jednom zahvalno prema Isusu… To je |
| snaga u akciji! – ushićeno konstatira Sviličić. |
|
| Autor spominje također i Upanišade - komentare tekstova Veda koji nude mnoštvo |
| filozofskih nagađanja o porijeklu svemira, prirodi božanstava, Atmanu (ljudskoj duši) i |
| odnosu ljudske duše prema univerzalnoj duši (bog Brahman). U Upanišadama Boga u |
| nama zovu Atman. |
|
| Poštujući svete knjige hindusa, od kojih su najznačajnije Vede, Sviličić se poslužio |
| njihovim mudrim mislima: - To sam sve ja. Svi smo mi jedno. U svima nama je Bog. Mi |
| smo Božanska bića. Za sve nas Bog ima plan. Osvijestimo ga. |
|
| Pita se, pozivajući se na Hinduse: - Meni još uvijek nije potpuno jasno čemu služi u |
| molitvi „Oče naš…“ onaj dio „koji jesi na nebesima…“? - kad smo to sve mi, kao što bi |
| rekli Hindusi „Tat svam asi“ ili „Namaste“ (Ti i ja smo jedno). |
|
| U nizu izreka koje uočavamo u knjizi Marijana Sviličića, izdvajam samo neke: - - Više |
| vrijedi jedan korak unutra, nego tisuću prema vani. Koraci prema vani nas udaljuju od |
| nas samih i od Boga, a koraci prema unutra su dubinski i bude Boga u nama. |
|
| - Više vrijedi gram prakse, nego tona teorije. Jedan vid prakse je živjeti u Boga u nama, |
| a jedan vid teorije je da proučavamo svete i duhovne knjige. |
|
| - Ako mi napravimo jedan korak prema Bogu, On će napraviti tri prema nama. |
| |
| Sviličiću je uzor Osho, pravim imenom Chandra Mohan Jain - indijski duhovni učitelj, mistik |
| i filozof koji je živio u 20. stoljeću i koji je poznat po izreci: - Ovdje sam kako bih vas |
| oslobodio svih dogmi jer se jedino tako možete otvoriti za život. |
|
| Da bi udovoljio svom istraživačkom, znatiželjnom duhu, autor knjige UPOZNAVANJE SEBE |
| uporno traži odgovore na pitanja koja mu nisu sasvim jasna, obraćajući se mnogima pa i |
| učiteljima yoge. Zna biti i nezadovoljan njihovim priznanjima i čudi se zašto ne znaju |
| odgovore na ta pitanja. To ga zna toliko mučiti da o tome i dalje nastavlja razmišljati pa |
| mu se znalo desiti da mu to je bilo konačno jasno tek nakon dužeg vremena kada je u |
| jednoj knjizi pronašao rješenje za pitanje koje ga je toliko mučilo. |
| |
| Sviličić obilato koristi i iskustva koja mu se kroz sjećanja vraćaju s raznih predavanja. |
| Tako na primjer kaže da bi volio nadopuniti predavanje Zdenke Andrijić - književnice, |
| pjesnikinje, astrologinje koja prije svega voli anđele i s njima komunicira i drži radionice. |
| Ona govori o vrlinama srca. Jedna od vrlina srca je i oprost. Sviličić je uvjeren da |
| neopraštanje od nas stvara bolesnike. I dodaje: - Ono je ljepilo naših misli i zbog toga |
| smo bolesni. Kada nekome ili sebi nešto oprostimo i zaboravimo, u nama više nema ljepila |
| (glutena) i mi ćemo automatski ozdraviti od bolesti koja je bila vezana uz tu osobu, |
| situaciju ili nas. Lakše dišemo, bolje se osjećamo i pozitivno razmišljamo. |
|
| Raznovrsnosti i uspjehu ove knjige doprinose i razne vježbe koje Sviličić koristi u svojim |
| predavanjima. Tako nam na primjer nudi tantričku vježbu disanja koju je sâm otkrio i, |
| nakon puno pročitanih knjiga, tu istu vježbu u kratkim crtama našao u jednoj praktičnoj |
| knjizi. I kako kaže: - Spontano krenimo s ovom vježbom i spontano je uključimo u |
| svakodnevni život i to će nas prosvijetliti. |
|
| Marijan Sviličić spretno ubacuje u ovu svoju knjigu osobna iskustva vezana za popularne |
| i umne igre šah i GO. Pa kaže: - Šah je u meni budio ego, dok GO u manjoj mjeri jer je |
| duhovnija igra. To je problem kod muškog uma – bez obzira u kojem je tijelu, jer i neke |
| žene mogu imati muški um, kao i muškarci ženski. Ženski um i Božji um voli igru kao igru, a |
| ne kao pobjednik i poraženi. Kad živimo po principu win/win, postajemo jedno s Bogom |
| i mičemo od sebe ego. |
|
| Autoru se mora priznati da je zaista svestran i da nas ugodno iznenađuje i znanjem o |
| kartama. U predavanju Povijest karata doznajemo da su, po jednoj legendi, karte nastale |
| u starom Egiptu. I kako piše Sviličić: - Tamo su živjeli majstori koji su imali ogromna |
| znanja. Oni su predosjetili kraj svoga carstva i, da se ta ogromna znanja ne bi izgubila, |
| napravili su karte za igranje i u njih preko simbola upisali ta znanja. Te karte nazvali |
| su Tarot. |
|
| U Sviličićevoj knjizi naći ćemo čitav spektar odgovora na dominantno pitanje Što je |
| Bog? Slijedi odgovor:istina, svijest, blaženstvo (užitak Postojanja, tj. ananda kako to |
| nazivaju drevni mudraci Indije), ljubav, snaga, svjetlost, mir, spokoj, milosrđe, dobrota, |
| ufanje, nada, spasenje, svemogućnost, energija, temelj svega, ljepota, jedinstvo, |
| vječnost, put, život, harmonija, radost, inspiracija, sveobuhvatnost, opraštanje, |
| iscjeljivanje, povjerenje, predanost, suosjećanje, velikodušnost, brižnost, sveznanje, |
| poštovanje, red, Otac Sin i Duh sveti, unutarnje svjetlo, nebeski kralj… |
|
| Sviličić kaže: - Bog je u nama. Mi se prije svega trebamo njemu predavati i osluškivati |
| što nam govori. Što smo tiši u molitvi i meditaciji, to Ga lakše i bolje možemo čuti kako |
| nam govori. I postavlja pitanje u kojem se krije afirmativni odgovor : - Ima li nešto važnije |
| u životu čovjeka – biti u Bogu i živjeti Boga u sebi? |
| |
| Svatko će od nas pronaći ono nešto u čemu će se prepoznati i što će ga ispuniti i |
| usrećiti. On piše o ljubavi i poštovanju, pita se Tko sam ja?, govori o emocionalnom i |
| mentalnom čišćenju, o tome da ćemo raj pronaći u prirodi i u suživotu s našim milim su |
| bićima i tako će se stvoriti red i sklad, a mi ćemo biti sretni i spokojni. Uči nas kako izaći |
| iz depresije. Dovoljno je pokrenuti se, izabrati pozitivnu akciju jer je najkorisniji i najtrajniji |
| izlazak iz depresije iz naše nutrine. Imamo rješenje pred nosom, a nažalost često ga ne |
| vidimo bez tuđe pomoći. Depresija je kao i svaka druga bolest i treba je izbaciti iz sebe. |
| Kazuje nam poznate, očite istine kao o tome da nas ljubav spaja, a mržnja razdvaja. |
| Treba samo slušati glas koji dolazi iz nutrine bića i slijediti ga. I, kako to divno reče |
| Marijan, ""probudit ćemo u nama fontanu mladosti i radosti Božjeg života. I tada ćemo |
| postati jedno s – životom, snagom, mirom, spokojem, dobrotom, ljubavlju, blaženstvom, |
| istinom,… odnosno s Bogom." |
|
| Ova knjiga edukativna je jer nam daje čitav niz korisnih savjeta koji zlata vrijede kao na |
| primjer: kako se naučiti opuštati, razgovarati s Bogom kao s prijateljem. |
|
| I na kraju da završim ovo svoje esejističko putovanje citatom iz Sviličićeve knjige: - Bog |
| nas uči da usporimo. Da ne jurimo ovim svijetom, gazeći i ne mareći za one oko nas, već |
| da im služimo isto kao što sebi služimo… |
|
| Moj dobronamjerni savjet jeste da ovu vrijednu knjigu zaista vrijedi ne samo pročitati |
| nego je i s vremena na vrijeme ponovo iščitavati jer ćemo u njoj naći čitav niz odgovora |
| i pronaći nešto za sebe. |
|
| Pisana je čitko, tako da ju je čisti užitak čitati. Uvjerite se i sami. A književniku MARIJANU |
| SVILIČIĆU mogu samo poželjeti još takvih lijepih književnih djela i, naravno, puno uspjeha |
| njegovoj novoj knjizi UPOZNAVANJE SEBE. |
|
|
| |
