Rođena je u Sarajevu 1953. godine.
  
 Poeziju, književne i likovne oglede, reagiranja i eseje
  objavljuje u mnogobrojnim časopisima za književnost i
  kulturu klasičnoga i virtualnoga oblika.
  
 Bavi se prevođenjem poezije sa i na engleski jezik.
  
 Član je Senjskog književnog ognjišta i Hrvatskog
 književnog društva.
  

 
 
 
  
 POEZIJA DOMA I SRCA - OSVRT NA PJESNIČKU ZBIRKU
 „KUĆE NA BRDU" KLARE POLAK POLJAREVIĆ
  
Zbirkom „Kuće na brdu"" veteranka pjesničkog izričaja Klara Polak Poljarević
 otškrinula nam je vrata svoje kuće, svog doma i dopustila nam da zavirimo u
 njeno carstvo, u njenu intimu. Otvorena i iskrena u svom stihotvorju kao i uvijek,
 čitatelju otkriva kakva njena kuća zaista jest, ali i mnogo više od toga. Tih 28
 pjesama, koje je poetesa uplela u cvjetni vjenčić ili u ponosni lovorov vijenac i
 povezala ih viticom doma, zadiru mnogo dublje od temelja kuće i mnogo dalje od
 dvorišta kuće dotičući se univerzalnih tema i osjećaja koje nam kroz stihove
  vješto iznosi Klara - autorica, pjesnikinja, žena, majka, baka, stanarka.
  
 Čitajući zbirku saznajemo da je njezin dom nedavno obnovljeno seosko imanje s
 drvenim prozorima, velikim dimnjakom i s dvorištem punim vegetacije koja krasi
 okućnicu. Opisujući svoju kuću pjesnikinja nerijetko poseže za usporedbom i vrlo
  živopisno čitatelju dočarava izgled svog doma.
  
 „Kroz dimnjak moje kuće/ izlaze crne misli/ ko crne žice.
 Na krovu joj raste/ crna kosa.
 Drveni prozori su nasmijani/ kao usna harmonika.
 Ona je egzotična i puna zvukova./ Moja kuća - tamnoputa Romkinja"
  
 Uz zanimljive opise poetesinog doma, čitajući zbirku spoznajemo i što ta zgrada
 od kamena, cigle, drveta i betona za autoricu predstavlja. A, predstavlja cijeli
 jedan svijet prepun misli i asocijacija, prožet bogatom lepezom emocija. Kroz tu
 poeziju svoga doma Klara progovara o doživljaju sebe i svijeta koji je okružuje,
 saznajemo o njezinim raznim životnim iskustvima i njezinim pogledima na društvo
 u kojem živi. Svijet izvan kuće je i lijep, ali i okrutan, surov pa nerijetko iz stihova
 iščitavamo i društvenu kritiku i osudu pada javnog morala („Šapućem joj da ne
 bude gorda…"", „Moja kuća ima i neprijatelje…""). No, ipak se sve čini lakše i
  ljepše kada se promatra iz mirnog kuta vlastitoga doma.
  
 „Iz dvorišta moje kuće/ svijet je miran san/
 malo žut,/ malo plav,/ malo gorak,/ malo slan.
 Omeđen je/ tarabama/ i teškim kamenjem
 koje priča/ sage beskrajne"
 
 U mnogim pjesmama autorica nam otkriva odnos sa svojim domom. On je topao,
 intenzivan, osebujan i pun kontradiktornosti. Za Klaru njena kuća je i starica i
 mladenka; kuća je ljuti i nervira, ali ipak je obožava („Lijepa je..""); kuća raste,
 a Klara stari… No, kuća joj daje nadu, hrani je svojom ljepotom, a ona kući
 povjerava bol i stradanja koja je proživjela („Moja kuća još raste…""). Odnos je
 to pun razumijevanja, primanja i davanja, iskrenosti i bliskosti jer njih dvije
  proživjele su mnogo toga - i lijepog i ružnog.
  
 „…Čemu riječi/ kada se razumijemo, / u zagrljaju postajemo/ jedno.
 Vezuju nas i suze/ i znoj i strah/ i bijes i smijeh/ i pokoji grijeh"
 („Moja kuća me grli…")
 Pjevajući o svom domu autorica najčešće poseže za personifikacijom. Svoju
 kuću mnogo češće predstavlja kao živo biće, sustanara nego kao zgradu u kojoj
 obitava. („Moja kuća je gostoljubiva…""). Klarina kuća je i vesela i dobronamjerna
 i za sve otvorena („Moja kuća pozdravlja…""), ali je i tvrdoglava i uporna i
 ponekad nestrpljiva („Moja kuća je prava namiguša…""); ne jadikuje, ne tuži se i
 ne moli, ponosna je („Moja kuća je čudo…""); pogađa je nepravda i tjera je
  na suze („Moja kuća zna i zaplakati…""), ali usprkos svim nedaćama puna je
 optimizma.
  
 „Moja kuća/ima i neprijatelje,/mrke poglede,/plave usnice,/
 i prste gorostasa/u šake savijene.
  
 Al' ', ona se ne boji/ona se bori -/optimizam njezin,/ njezina vedrina,
 jači su od gnijeva/modernih bogova.""
  
 Autorica je saživljena sa svojim domom jer je dio nje i njenog svijeta. Klarina
 poezija doma je većinom autobiografska jer oživljavajući i personificirajući kuću,
 Klara je najvećim dijelom opisala samu sebe i svoje osobine. Otvorivši vrata
 svoga doma, otvorila nam je vrata i svoga srca.
  
 Mnoge pjesme u zbirci odišu ambijentalnošću, sjetom i nostalgijom nekih davnih,
bezbrižnijih dana. („Iz dvorišta moje kuće…,""Da, baš tako…"", „Moja kuća miriše
 na dunje…"" ). Neke pjesme autorica je začinila i humorom („Moja kuća ljeti ide
 na godišnji odmor…""), pogotovo pri aludiranju na troškove koje obnavljanje i
 održavanje kuće iziskuje („Kuću moju šaljem u školu…""). Uz to, pjesnikinja
 nerijetko koketira s referencama iz književnosti pa tako dovodi tri lipe ispred
  kuće u korelaciju s Čehovljevim sestrama i Gracijama („Moju kuću čuvaju tri
sestre…""), a koristi i biblijsku simboliku („U potkrovlju moje kuće Adam spava…").
  
 Unutar zbirke tri pjesme („Moja kuća ima povijest…"",Moja kuća ima
 budućnost…"", „Sadašnjost moje kuće…"") tvore pjesničku i vremensku cjelinu
 progovarajući o prošlosti, budućnosti i sadašnjosti pjesnikinjine kuće. Išibana i
 izranjavana u prošlosti, izmorena, no uporna u renoviranju u sadašnjosti, ta kuća
 ima svjetlu budućnost koja leži u budućim generacijama koje će je nastanjivati
  i oplemenjivati.
  
 „Budućnost je njezina/ u ručicama,/ u bucmastim nožicama/ u
  kosici, u prstićima/ mojih rođenih/ i budućih unuka""..
 („Moja kuća ima budućnost…")
  
 Kuće na brdu, kuće u dolu, kuće uz prugu, kuće na moru... mnoge kuće čekaju
 svoje vlasnike…čekaju napuštene, oronule, osamljene. I Klarina kuća čekala je i
 dočekala stanarku koja je napunila njene zidove i sobe nježnošću i ljubavlju i od
  stare kuće načinila novi topli dom. Nakon bezbroj novih početaka i godina
 lutanja, Klara je konačno našla smiraj i svila svoje gnijezdo.
  
 „Ej, kućo moja,/ zagrljaju moj!/ Dosta je bilo lutanja!""
  
 Kroz stihove ove zbirke upijamo boje, mirise, zvukove i okuse Klarine kuće.
 
 Osjećamo toplinu i blagost koju pruža vlastiti dom. Za Klaru je kuća sigurna
 oaza iz koje svijet izgleda ljepše („Iz dvorišta moje kuće…""), mirna luka koja
 daje nadu i utjehu i kada nije lako („Moja kuća vida rane…""). I nije na prodaju,
 neprocjenjiva je sa svime onime što nosi u sebi i što za njenu vlasnicu znači
 („Moja kuća je sretna kuća…""). I čitatelj se lako pronalazi u ovim stihovima jer
 svima stvara ugodnu pomisao na svoj kutić, svoj dom, svoju kuću. Svatko u
  svom gnijezdu pronalazi ljepotu, mir i blagost. Zato je ova zbirka mnogo više
  od pjesama o kućama, isto kao što je i vlastita kuća puno više od njezinih zidova
  
 U Senju, ožujak 2015.
 
  Ana Prpić Rogić, voditeljica promocije zbirke i vjerna čitateljica
  
 
  
 
 
 
 
Svi moji gradovi, poezija, Senjsko književno ognjište, Senj, 1997.
 
Grumen ili dušo moja, ptiću moj, poezija, Senjsko književno ognjište, Senj, 2002.
 
Album riječi, crtice i osvrti, Senjsko književno ognjište, Senj, 2005.
 
Kradem ti se u večeri, balade, pjesme u prozi, pjesme, Društvo pisaca BiH, HNK
Mostar, Mostar 2007.
 
Čestice, crtice i priče, Gradska knjižnica Senj, Senj, 2009.
 
Ljekovitost ludosti, poezija, vlastita naklada, www.digitalne-knjige.com. 2009.
i papirno izdanje, vlastita naklada, Redak-Split, 2009.
 
Šarengaće, slikovnica, priča za djecu predškolske dobi, Dječji vrtić Travica, Senj,
2009. i virtualno izdanje, www.digitalne-knjige.com. vlastita naklada, 2009.
 
Poesie a la carte, poezija, zajedno sa Tatjanom Vrzić, ciklus pjesama Gladne
oči, www.digitalne-knjige. com. vlastita naklada, 2011.
 
Priče o Živi, priče za djecu i mlade, www.digitalne-knjige.com.
vlastita naklada 2011.
 
Lipanjski macchiato, pjesme, Senjsko književno ognjište, Senj, 2012.
 
Daj, bako..., digitalna pjesmarica i crtanka za najmlađe, www.digitalne-knjige.
com. vlastita naklada, 2013.
 
Pjesnički abecedarij, pjesme, Gradska knjižnica Senj, Senj, 2014.
 
Kuće na brdu, pjesme,www.digitalne-knjige.com, vlastita naklada, 2015.
 
Kaplja kopa kamen, pjesme, digitalne-knjige.com, vlastita naklada, 2018.
 
Pogled boje jantara, pjesme, digitalne-knjige.com, vlastita naklada, 2019.
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili osam knjiga gospođe Klare Poljarević. Te knjige
možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji od sljedećih linkova:
 
Ljekovitost ludosti; poezija,digitalne knjige, 2009.
 
http://www.digitalne-knjige.com/polak.php
 
Šarengaće (slikovnica za djecu); digitalne knjige, 2009.
 
http://www.digitalne-knjige.com/polak2.php
 
Priče o Živi; digitalne knjige, 2011.
 
http://www.digitalne-knjige.com/polak4.php
 
Gladne oči; poezija,digitalne knjige, 2011.
 
http://www.digitalne-knjige.com/polakvrzic.php
 
Daj bako..., digitalna slikovnica;digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/polak5.php
 
Kuće na brdu; poezija, digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/poljarevic.php
 
Kaplja kopa kamen, pjesme, digitalne knjige, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/poljarevic2.php
 
Pogled boje jantara, pjesme, digitalne knjige, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/poljarevic3.php
 
 
  
  
 
 
Iz dvorišta moje kuće/ svijet je miran san
Iz dvorišta moje kuće/ svijet je ispunjen ružama
U potkrovlju moje kuće/ Adam spava
Moja kuća ljeti ide ...
Moja kuća razgovara ...
Moja kuća pozdravlja ...
Moja kuća je prava namiguša
I lijepa je i mlada je
Moja kuća ima povijest
Moja kuća ima budućnost
Sadašnjost moje kuće
Moja kuća je sretna...
Moja kuća je gostoljubiva
Moja kuća ima svega
Moja kuća me grli
Moja kuća još raste
Moja kuća je čudo ...
Moja kuća i ja...
Moja kuća ima i neprijatelje
Moju kuću čuvaju ...
Šapućem joj ...
Kuću moju šaljem ...
Moja kuća miriše...
Moja kuća zna ...
Kroz dimnjak moje kuće
Moja kuća vida rane
Da, baš tako
Plamena toplina
Ej, kućo moja
 
Recenzija
Bilješka o pjesnikinji
Sadržaj
 
 
7
8
9
11
12
13
15
16
17
19
20
21
23
24
25
27
28
29
31
32
33
35
36
37
39
40
41
43
45
 
47
52
56
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present