Rođen 23. 02. 1978 godine. u K. Mitrovici. Radi kao
 profesor filozofije i sociologije, bio je angažovan kao:
 asistent na istraživanjima Medium (agencije za istr.
 javnog mnjenja), asistent na istraživanjima BBSS (Gallup
 religija. international), asistent na istraživanju T&B
 Consult (Kopenhagen) i filozofskog fakulteta K.M
 (rezultati izloženi u studiji ''Stanovnici severnog Kosmeta
 

o međunarodnoj pomoći i građanskim vrednostima, 2003),

 

asistent na MSC (Civilno društvo i politički aktivizam).

 Sekretar DDA (Društvo dobre akcije). Član Srpskog
 sociološkog društva. Priredio ''Hrestomatiju tekstova
 primenjene etike''. Zanimaju ga još i komunikologija,
 logika, antropologija...
 

  
 
 
 
e-mail adresa: brankokm@yahoo.com
 
 
 
 
LIŠĆE MIŠLJENJA NA STABLU ČOVJEKOVOG VREMENA
ili NAGLAŠENO ETIČKA HRESTOMATSKA HISTORIJA FILOSOFIJE
 
BRANKO MILIĆ
 
/osvrt/
 
Filozofske škole, pravci i mišljenja, tek su lišće koje leprša na stablu prolaznosti
čovjekovog uma i vremena. Kažemo čovjekovog, jer vrijeme je tek ljudska
kategorija. Inače je svevrijeme i kao takvo čovjeku neshvatljivo i neuhvatljivo –
izmiče svakom poimanju. Ustvari, čovjek i njegovo poimanje su majušni i slabi
do mjere, pa ni ono što svojom opstojnošću opkoračuju, ne mogu sasvim
razumjeti. U ovom primjeru, riječ je o relativno mladom čovjeku čije su poglede i
mišljenje o filosofiji izpačavale najrazličitije opcije promišljanja odnosa čovjeka
i svijeta i tako, i njihove poglede na filosofiju i njezinu povijest.
 
Bogatstvo krošnje i obilje lišća, ovise o vrsti i visini stabla, površini koju je posjela
određena vrsta šume, ali i godišnjem dobu u kojem je promatramo. Dakako i
uvijek: o daru, načitanosti i obrazovanju i filozofskom uvjerenju osobe koja
filozofira. I cijelu sliku filozofske misli bismo mogli donijeti razvijajući ovu metaforu
/kao vid recepcije/. Rijetko i malo filozofija znači nešto više od pukog zbira
napabirčenih mišljenja i općepoznatih činjenica ili tumaranja u sfumatu
ne/s/poznatog. Nerijetko, oko sasvim razbokorenih znanja i individualnih
prosvjetljenja do metaforičkih obzora življenja i dalekosežnijih rezultanti. /Samo
kod nadarenih!/. Razumjet ćemo kako etički odnos spram postojeće filosofske
misli određuje, kako osobnu etiku mislioca, tako i njegova etika povijest filosofske
misli uopće, samopotvrđujući se, tj. utvrđujući njezin sustav kao temeljno
humanistički karakter pojavnosti.
 
No, tako je počela filosofija u Helena – reći će Branko Milić i kuražno se upustiti
u tu vrtoglavicu. Valja priznati, kako je to kuražan čin, jer brojne su religije
starije od kršćanstva i filosofske misli od helenske. Milić im je ukazao pažnju, ali
su na taj način stvari povijesno došle u drugačiji poredak – što i ne mora imati
neki poseban značaj u ovoj knjizi i općenito, jer i taj filozofski svijet samo je dio
općenite slike neovisno o karakteru utjecaja koje ostvaruje.
 
  Atif Kujundžić
 
 
 
 
Branko Milić dosad je na našem portalu objavo sedam knjiga. Te knjige dostupne
su za preuzimanje s portala. Linkovi s kojih možete preuzeti knjige su sljedeći:
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE I" - http://www.digitalne-knjige.com/milic.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE II" - http://www.digitalne-knjige.com/milic2.php
 
"ETIKA" - www.digitalne-knjige.com/milic3.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE III" - http://www.digitalne-knjige.com/milic4.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE IV" - http://www.digitalne-knjige.com/milic5.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE V" - http://www.digitalne-knjige.com/milic6.php
 
KA FILOZOFIJI I. - http://www.digitalne-knjige.com/milic7.php
 
 
  
  
 
 
RENESANSA I HUMANIZAM
LEONARDO DA VINČI
Naučni rad
Proporcije
Lunule i kvadratura kruga
Leonardo da Vinči ( citati ):
NIKOLA KUZANSKI
ERAZMO ROTERDAMSKI POHVALA LUDOSTI
MIŠEL DE MONTENJ OGLEDI O VASPITANJU
Toma Akvinski
NIKOLO MAKIJAVELI VLADALAC
O svirepostima i blagosti, da li je bolje
da vladara vole ili da ga se plaše
Kako vladaoci treba da drže reč
Kako treba da se ponaša vladaoc da bi bio poštovan
TOMAS MOR UTOPIJA
O gradovima utoipije: a posebno o gradu Amaurotu
O magistratima
O verama u Utopiji
TOMAZO KAMPANELA GRAD SUNCA
ILI O IDEJI REPUBLIKE
ĐORDANO BRUNO Život i delo
O JEDNOM
RACIONALIZAM EMPIRIZAM
ŠTA JE RACIONALIZAM?
ŠTA JE EMPIRIZAM?
FRENSIS BEKON
AFORIZMI BEKONA
Idoli
TOMAS HOBS O PRIRODNOM STANJU
Prirodno pravo, šta je
Sloboda, šta je
Prirodni zakon, šta je
O nastanku države, definicije države
DZON LOK O IDEJAMA
DZORDZ BERKLI MOŽEMO LI VEROVATI
U ONO ŠTO SE NE MOŽE OPAZITI
DEJVID HJUM SUMNJA, NAVIKA.
PRETEČE I UTICAJI DEKARTOVE FILOZOFIJE
DRUŠTVENO POLITIČKI USLOVI NASTANKA DEKARTOVE FILOZOFIJE
DEKARTOVA FILOZOFSKA MISAO
(PRAVILA METODE - METODOLOGIJA)
PRAVILA O METODI
MISLIM, DAKLE POSTOJIM ( COGITO ERGO SUM )
PRAKTIČNA I JASNA PRAVILAUPRAVLJANJA
DUHOM U ISTRAŽIVANJU ISTINE
Pravilo I
Pravilo II
Pravilo III
Pravilo IV
Pravilo V
Pravilo VI
Pravilo VII
Pravilo VIII
Pravilo IX
Pravilo X
Pravilo XI
Pravilo XII
Pravilo XIII
RENE DEKART
METODOLOGIJA R. DEKARTA
RASPRAVA O METODI
BARUH DE SPINOZA ETIKA
GOTFRID VILHELM LAJBNIC TEZE FILOZOFIJE ILI TEZE
NAPISANE U ČAST PRINCA EUGENA
ŠARL MONTESKJE
MONTESKJE O PROPASTI RIMSKOG CARSTVA
O načinu na koji su Rimljani potčinili sve narode
Dva uzroka propasti Rima
FRANSOA MARI ARUE VOLTER
O TOLERANCIJI
Da li je tolerancija prihvatljiva
Da li je tolerancija prirodno i ljudsko pravo
Zloupotreba tolerancije
Da li je Hrist poučavao netoleranciji
Razgovor između umirućeg i zdravog čoveka
O opštoj toleranciji
O DRUŠTVENOM UGOVORU
O suverenu
O građanskom stanju
O demokratiji
O izborima
O IDEJI KRITIKE PRAKTIČKOG UMA
O načelima čistog praktičnog uma
Postavka I
Postavka II
Osnovni zakon čistog praktičnog uma
Postavka IV
O pojmu predmeta čistog praktičnog uma
Dijalektika čistog praktičnog uma
O dijalektici čistog uma u određivanju pojma o najvišem dobru
I Antinomija praktičnog uma
Besmrtnost duše kao postulat čistog praktičnog uma
Postojanje Boga kao postulat čistog praktičnog uma
O postulatima čistog praktičnog
uma uopšte
O ODREĐENJU ČOVEKA U DRUŠTVU
Ispitivanje Rusoovih postavki o uticaju umetnosti
nauka na dobrobit čovečanstva
KONSTRUKCIJA UMETNOSTI UOPŠTE
Najstariji program sistema
ISTINA IZVESNOSTI O SAMOM SEBI
Samostalnost I nesamostalnost samosvesti: Gospodarenje i Robovanje
Sloboda samosvesti; Stoicizam, Skepticizam i nesrećna svest
KAKO ČITATI HEGELA
Mjesto fenomenologije u ''sistemu znanosti''
Predavanja školske godine
Plan i struktura fenomenologije
Struktura fenomenologije duha
Bilješka o piscu
Sadržaj
 
7
29
33
34
37
41
45
49
61
73
79
83
 
88
91
95
101
105
108
110
117
127
128
133
133
134
137
137
139
143
146
146
146
146
151
157
163
169
171
 
172
173
174
 
177
183
183
185
187
188
190
192
195
195
197
198
201
203
206
209
209
211
215
225
249
249
256
 
265
273
273
273
276
277
282
289
291
296
299
302
303
306
311
 
313
316
317
318
322
333
345
349
354
355
357
367
383
393
401
419
425
436
 
449
471
493
535
537
540
543
548
550
  
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present