| Pogovor - Pogled van i pogled unutra |
|
| U pjesmi Ovo je moja kuća Nada Crnogorac izražava dvojbu koja se može razumjeti kao |
| pitanje o smjeru pjesničkog pogleda: „Ali kamo gledati? / Kroz prozor van ili kroz prozor |
| unutra?"Njezina druga zbirka Jedrenjak kapetana Kuke obuhvaća obje ove perspektive – |
| pjesme u kojima je pogled lirske junakinje gotovo analitički uperen u vlastitu nutrinu |
| smjenjuju se s onima koje su na različite načine zaokupljene prizorima vanjskoga svijeta, |
| koji postaju predmet poetizacije, ali i kritike. |
| |
| Kao u netom spomenutoj pjesmi, pogled unutra najprije je vrlo konkretan – to je pogled u |
| kuću ili sobu, unutrašnje prostore u kojima se traži mir, u kojima je moguć povratak nekom |
| zamišljenom početku, kako piše Gaston Bachelard u Poetici prostora: „Prije nego je bio |
| 'bačen u svijet' (…), čovjek biva položen u zipku kuće."" U pjesmi Soba za trave, snove i |
| verse nove, uz priziv imena Virginije Woolf, riječ je o sobi i kao kreativnoj sferi, gdje se |
| osnažuje pjesnički glas i traže „versi novi"", dok je u pjesmi Puna i isprekidana imaginativnim |
| transferom funkciju sobe preuzeo automobil, uspoređen sa svemirskim odijelom i majčinom |
| posteljicom, koji lirskoj junakinji u vožnji omogućuje da potpuno neobavezno ispisuje svoje |
| misli „punom i isprekidanom crtom na asfaltu"". |
|
| Ipak, u poeziji Nade Crnogorac prostor mira i sigurnosti češće je predmet želje nego stvarno |
| stanje, koje je bliže onome što se egzistencijalistički naziva „bačenošću u svijet"", a što je |
| predočeno osjećajnom lepezom koja ide od tjeskobe i boli do melankolije i rezignacije. U |
| tom smislu i kuća može postati poprište borbe, kako predočava pjesma Kuća na sedam |
| vjetrova, u kojoj junakinja ustvrđuje da je kuća zapravo „čista personi?kacija / ona je ja |
| na sedam vjetrova"", pri čemu su vjetrovi utjelovljenje nemira, baš kao i mrakovi koji „čuče |
| u kutovima (…) sobe"" odakle „pucaju svoje ubojite priče"" (u pjesmi Imaju li svi mrakove s |
| kojima se tuku). Spomenuti osjećaj „bačenosti"" dobrim dijelom određuje identitet lirske |
| junakinje Nade Crnogorac, što se naročito ogleda u introspektivnim pjesmama koje govore |
| o tijelu - koje se osjeća kao teret (Potreba) ili tvar podložna rasapu (Implozija) - odnosno |
| u pjesmama koje tematiziraju vrijeme i prolaznost (Na traci i Zveket) te osjet hladnoće, koji |
| se konkretizira na različite načine, najizravnije u Polarnoj hladnoći, kao opća zaleđenost |
| svijeta. |
|
| Kao i pogled unutra, i pogled van obojen je stanovitom dvojnošću. Riječ je o pogledu |
| sabrane i maštovite promatračice, kojoj se svijet u svojim pojedinostima pojavljuje kao |
| „ogroman i nesaglediv"", kako se kaže u pjesmi Drugi svijet, a ljudsko mu se oko može tek |
| donekle približiti, jer u suštini ostaje zagonetnim tajanstvenim. Ovakav je odnos na djelu |
| ponajprije u tekstovima kojima je tema priroda, odnosno životinje - promatranje skakavca, |
| dupina, ptica ili macaklina postaje okidač lirske meditacije i bogatih opisa, kao i uzrok |
| oduševljenja, što najbolje izražava usklik: „kako si lijep prijatelju moj"" u pjesmi Macaklin. |
| |
| Pohvala prirode međutim ima svoje naličje u prijekorima upućenima čovjeku koji je ugrožava |
| ili nagrđuje, kao što je slučaj u pjesmama o moru koje otvaraju zbirku. Pjesmu Ptice lirska |
| junakinja tako zaključuje pitanjem: „Čemu se trebamo vratiti / morali bismo pitati |
| Rousseaua / on bi rekao / prirodi / i ja bih rekla / kada bi još postojala"". Ovakvi stihovi |
| indikativni su za još jednu važnu komponentu zbirke, a to je društvena kritika, izražena u |
| pjesmama koje teže demaskirati fenomene sadašnjice, od turizma do konzumerizma, |
| ističući njihove negativne strane. |
|
| Jedrenjak kapetana Kuke knjiga je, dakle, koja u određenom smislu objedinjuje suprotnosti, |
| iako se one ne nadaju u oštrini, već u prijelazima, u jedinstvenom tijeku teksta u kojemu |
| se teme i motivi međusobno prepleću i odzvanjaju. Stil Nade Crnogorac pitak je i refeksivan, |
| ali i zaigran, pa mjestimično zaiskri rima ili kalambur, dok se ponavljanjem sintagmi ili riječi |
| postižu diskretni ritmički učinci. Riječ je o lirici čija se misao najefektnije ostvaruje u |
| poredbama i metaforama kojima se neka apstrakcija spušta na konkretnu i opipljivu ravan, |
| a osjećaj dobiva svoje utjelovljenje. Naročito su pritom intrigantne pjesme u kojima |
| metafora postaje temelj čitavoga teksta, pa se prizor ili situacija u cijelosti imaginativno |
| preosmišljavaju, kao u Lovcu, Pjesmi o pravokutniku ili naslovnom tekstu zbirke. U ovoj |
| zbirci Nada Crnogorac osvjedočuje se kao zrela pjesnikinja koja s lakoćom nalazi prikladnu |
| sliku ili formulaciju za određenu misao i emociju, bez obzira radilo se o radosti ili strahu, o |
| divljenju ili gorčini. |
|
|
|
