|
| RECENZIJA ZBIRKE POEZIJE „U KRIVO NASAĐENOM SVIJETU“ ROBERTA BRALIĆA |
|
| Pa neke sveze stvaratelja i stvaranja i onoga što se popularno naziva ludošću svagda su |
| okupirale istraživače umjetnosti i filozofije. Tako je teorija o božanskom ludilu pjesnika |
| poznata još od starih Grka i Platona, jer se i kod njega spominje pjesnički zanos kao |
| uvrtnuto stanje pjesnika i to od njegovog Fedra, ali i Ijona, a to je dijalog posvećen |
| pjesničkom umijeću. Ova je teorija bila zastupljena bez nekih velikih izmjena u cijeloj |
| kasnoj antici, a ima i svoje mjesto i u srednjem vijeku: Horacije sebe smatra žrtvom |
| amabilis insania, umilnog ludila, a drugi put ga bogovi dovode do stanja zanosa. Pa onda |
| recimo i takav se veliki filozof kakav je Titus Lukreciju Karus koji je pjevao o Prirodi stvari |
| držao da je luđak kojem je djelo nastalo per intervale insanie, u prekidima ludila. |
| |
| držao da je luđak kojem je djelo nastalo per intervale insanie, u prekidima ludila. |
| Neke poetike tog vremena govore o vesanus poeta, mahnitom pjesniku. Tako je, na |
| primjer, Plinije tvrdio poetis furere concessum est, pjesnicima je dopušteno da mahnitaju. |
| Na tim predajama je i naš Matoš zapisao Artes moliunt mores, umjetnicima je koješta |
| dopušteno, a ja sam onda nadodao sed non philosopho, ali ne i filozofima. Naposljetku, |
| srednji vijek je ovu furor divininus sive poeticus, božansku ili pjesničku mahnitost |
| pronalazio kod ljudi koji su nadahnuti božanskom riječju. |
| |
| Vulgarno poimanje ovog oduševljenja sastojalo se u tome da su pjesnici shvaćani luđacima. |
| Pa u neku ruku to je shvaćanje protegnuto i do današnjih dana pa se doista možemo |
| složiti s našim autorom da je riječ o krivo nasađenom svijetu gdje se ljepota, istina i |
| dobrota poimaju stanjima ludosti čovjeka ili bolesti koju treba klinički tretirati. Odatle danas |
| slijedi jedno istraživanje genijalnosti ili umjetnosti i psihičkih poremećaja tako da ima i onih |
| liječnika koji smatraju da se genijalnost čovjeka koja je najveći Božji dar smatra nekom |
| vrstom ludila. Tu je fundamentalnu tezu suvremene psihijatrije dovela u pitanje cjelokupna |
| suvremena avangardna umjetnost, posebno ruska avangardna umjetnost koja se s |
| vremenom oslobađala civilizacijskih predrasuda Zapada dajući sve veći legitimitet diskursu |
| ludila kao jedne stvaralačke potrebe čovjeka, kao jedne bazične potrebe pojedinaca koja |
| označava fundamentalno ljudski identitet i samu bit ljudskog postojanja. Odatle onda |
| razmatranja pjesničkih stvaralačkih procesa i u domeni suvremene psihijatrije. |
|
| Tako se pod pojmovima umjetnosti i psihijatrije sve više govori na način preispitivanja |
| suvremene medicinske znanosti u smislu boljeg razumijevanja psihopatoloških procesa i |
| mehanizama i njihovog liječenja, a s druge strane boljeg razumijevanja porijekla umjetnosti |
| i značenja umjetničkih i pjesničkih djela. Tako se na primjer u suvremenim psihijatrijskim |
| istraživanjima postavlja pitanje da li psihička bolest sudjeluje u procesu stvaranja odnosno |
| koliko može biti poticaj, a koliko inhibicija. Tako ima liječnika koji smatraju da poticaji i |
| impulsi i zdravih i bolesnih stvaratelja imaju iste izvore u određenim strukturama i |
| dinamičkim zbivanjima kod osoba koje se izražavaju na umjetnički način. Dok s druge |
| strane ima estetičara koji ističu da suvremena umjetnost ponovo aktualizira fenomen |
| psihopatologije u stvaralaštvu ljudi samim tim što je danas prekinuta veza tradicionalnih |
| interpretacija vrijednosti, nego se drži da ne postoji i da se ne razlikuje normalno od |
| patološkog stvaralaštva, jer je princip stvaralačkog podjednako na djelu i kod jednih i |
| kod drugih. |
| |
| Ja općenito mislim da nema granice između ostvarenja duševno oboljelih osoba i svih |
| drugih što se napajaju iz istog izvora, instinktivno afektivnog svijeta, magijskog mišljenja |
| i ponašanja i estetičkog oblikovanja svijeta fantazije i realnosti. |
|
| U tom smislu vidim veliko značenje ove zbirke poezije Roberta Bralića, jer je riječ o jednom |
| pjesništvu koje nikako ne može biti opterećeno stigmom bolesnog pjesništva, već je riječ |
| o instinktivno afektivnom svijetu pjesnika koji izražava i oblikuje svoj osebujni svijet |
| fantazije i realnosti. |
| |
| | Dr Zlatan Gavrilović Kovač, 8.9.2023., Adelaide, Australia |
|
| |
