Ro?en je 2.2.1942. godine u Crni?kom Kameniku kod Kre?eva.
 Osnovnu ?kolu zavr?io je u Fojnici, a U?iteljsku ?kolu u Sarajevu.
 Nakon zavr?etka U?iteljske ?kole, pet godina je radio kao u?itelj
  u kre?evskom kraju.
 
 Godine 1969. odlazi sa suprugom Lucom na privremeni rad u
 Njema?ku. Tu stje?e po?etni kapital te bogato radno i ?ivotno
 iskustvo, koje ga kasnije usmjerava na pokretanje i razvijanje
 privatnog biznisa. U tom poslu roditeljima se pridru?uju i trojica
 sinova: Zvjezdan, Svjetlan i Goran, koji nastavljaju poduzetni?ku
 obiteljsku tradiciju i danas su vlasnici tvrtki koje posluju u BiH i
  Hrvatskoj.

  Uporedo s poslovnim aktivnostima, Anto Stani? bavi se i knji?evnim stvarala?tvom. Do sada je
 objavio vi?e od 30 knjiga poezije i proze. Poetske i knji?evne radove objavljuje u ?asopisima i
 listovima te na radijskim i televizijskim programima. Snimio je i film pod naslovom "Pe?at moje du?e"
 u kome prezentira svoje pjesni?ko stvarala?tvo.
  
 O knjigama Ante Stani?a pisali su brojni profesori, knji?evnici i knji?evni kriti?ari. Djela su mu
 prevedena na vi?e stranih jezika. Roman "Bako, za?to pla?e?" progla?en je 2014. romanom godine
 od Udru?enih 48 TV stanica Srbije.
 
 Utemeljitelj je i predsjednik Knji?evne zaklade/fondacije "Fra Grgo Marti?" iz Kre?eva.
 
 ?lan je Dru?tva pisaca BiH, Dru?tva hrvatskih knji?evnika HB, te Hrvatske Akademije znanosti u
 umjetnosti u Mostaru.
  
 
 
 
 
e-mail adresa: stanicanto@hotmail.com
 
 
 
 
 
?ovjek kao kriterij i kao instanca
 
Kratki roman Ante Stani?a, sa naslovom koji donekle asocira na Remarka, govori o trojici
nerazdvojnih drugova koji su se u deceniji pred rat upoznali, sprijateljili i ?ivjeli skupa kao
studenti u Sarajevu ? naravno, po nacionalnosti pripadaju?i ?trima konstitutivnim
narodima?. Ivan, Dragan i Jasmin likovi su koji svojom sudbinom, prije, u toku i nakon rata,
dosta vjerno oslikavaju osobnost, ozra?je, pa i paradokse epohe ? koja je, kao sjekirom
udarena, razvaljena u parampar?ad ?ratom protiv ?ovjeka i ?ovje?nosti? ?to je na ovim
prostorima vo?en 90-ih godina pro?log stolje?a i u kojem su svi bili gubitnici.
 
Autor prati ?ivot trojice nerazdvojnih prijatelja u razdoblju desetak godina prije rata, tokom
rata, i napokon jo? jednu deceniju nakon rata. Roman je pisan nepretenciozno, u literarnom
smislu on nije ni ?elio zalaziti ?u dubine ljudske psihe? niti raskrivati neki posve novi ugao
gledanja na povijesni kontekst i na ljudske sudbine u njemu. Stani? je htio postaviti neka
bitna pitanja ? u vezi sa besmislom ovog rata, odnosno u vezi sa stranputicom koju su
?konstitutivni narodi? izabrali (ili im je ona bila nametnuta?) u procesu dru?tvene i politi?ke
tranzicije, kroz koji su prolazile sve zemlje socijalizma potkraj pro?log i po?etkom ovog
stolje?a. Aspekt s kojeg autor promi?lja povijesni kontekst jest aspekt humanizma,
tolerancije me?u narodima, vjerama i ljudima te kulturno-civilizacijske otvorenosti i
konstruktivnosti; on ?eli podcrtati u kojoj su mjeri ideologizacija, nacionalisti?ka paranoja
te raspad sistema vrijednosti i humanisti?kog morala uvjetovali patnje, stradanja, ?rtve i
op?i nazadak svih nacionalnih, etni?kih i vjerskih skupina ovoga podneblja, svih ljudi u
Bosni i Hercegovini.
 
Vidno je pritom Stani?evo nastojanje da u oslikavanju tog vremena bude ?to objektivniji i
da posebno mladim generacijama ?itatelja poku?a predstaviti sve bitne razlike u
pozicioniranosti suprotstavljenih nacionalnih ideologija ? od njihovog razli?itog tuma?enja
zajedni?ke povijesti, pa sve do ovakvog ili onakvog njihovog shva?anja i opravdanja sukoba
koji ?e se zametnuti i ?etiri godine kao krvavi rat voditi na ovim prostorima. U romanu ima
desetak izvoda dokumentarnog karaktera, citata ili sa?etaka raznih tekstova i dokumenata
(od povjesni?arskih, preko publicisti?kih, do ideolo?ko-politi?kih) ? preno?enjem kojih on
?eli upravo to: da ?itatelji do?u u situaciju ?to objektivnije sagledati i one druge i druga?ije,
suprotne pa ?ak i neprijateljske pozicije, interpretacije ili vizije historijskog puta, porijekla,
sudbine, suodnosa i budu?eg razvoja svih nacionalnih, etni?kih i vjerskih skupina u BiH.
Nije pritom rije? ni o kojoj vrsti nostalgi?nog ili ?romanti?arskog? osvrta na ?lijepu pro?lost?
neojugoslavenske socijalisti?ke epohe: naprotiv, iz narativnih tokova u romanu jasne su i
uo?ljive i brojne slabosti i ograni?enja tog doba, osobito u domenu ideologizacije stvarnosti
i restriktivnog pa i represivnog stava prema drugim i druga?ijim (u odnosu na koncept
?samoupravnog socijalizma?) ideolo?ko-politi?kim i duhovnim nazorima. Me?utim, ono ?to
jest bitno i na ?emu autor u svom duhovnom postavu insistira - to je koliko-toliko stabilan
sistem vrijednosti u kojem su na prvom mjestu ?ovjek i njegovi zbiljski interesi, potencijali i
ciljevi; dakle, ?ovjek kao kriterij i kao instanca - a nipo?to ne silom natureni ili nametnuti
okvir kolektiviteta koji nu?no te?i isklju?ivanju drugog i druga?ijeg.
Glavni likovi romana pripadaju trima najve?im etni?kim skupinama u BiH, ali se u svome
senzibilitetu i svjetonazoru dr?e na tim bitnijim i prinudnijim za ?ivot kriterijima, o kojima je
gore bilo rije?i: sva trojica stupaju u etni?ki-konfesionalno mije?ane brakove, i usprkos ?zlu
vremenu? koje ih silom nastoji satjerati svakoga u svoj ?nacionalni tor?, uspijevaju sa?uvati
svoju ljudsku dimenziju (ili barem u okviru svoje ljudskosti ostati i kad pogrije?e ili zablude u
?ivotu - kao ?to to pokazuje primjer Ivanova udaljavanja od obitelji i utapanja u
alkoholizam). Stani?eva romaneskna prerada ide za tim da u ?ivotima glavnih junaka
prona?e i ponudi ?itateljima potvrdu za tri bitne stvari: prvo, nije pro?lost (kakva god bila)
ta koja mo?e i koja treba da oblikuje i oslovljava ?ivote i sudbine pojedinaca i skupina
svakog nivoa organiziranja, ve? je to, naprotiv, budu?nost - kojoj svojim ljudskim
kapacitetima moramo biti okrenuti i posve?eni, ?ine?i koliko je u na?oj mo?i da sami sebi
izgradimo i oblikujemo ?ivot; drugo, ako nismo u mogu?nosti ili u spremnosti sagledavati,
priznavati, pratiti i uva?avati ?ovjeka u drugome - pouzdano je da ?emo vrlo brzo i lako
izgubiti i izdati i ?ovjeka u samom sebi; i napokon, tre?a stvar, ?ivot je iznad nas samih
koji ga ?ivimo, u smislu da ?e se obnavljati, rasti i ispunjavati - ?ta god mi sa samima
sobom uspijemo ili ne uspijemo uraditi (o ?emu najbolje svjedo?i epilog romana, u kom se
dvoje mladih, djeca dva glavna lika, posve slu?ajno sre?u, upoznaju i zavole - mimo onog
?to su ranije imali njihovi roditelji, pa i usprkos onom minulom, mutnom, ili onom jo? ?ivom
sadr?aju odnosa njihovih o?eva).
 
Kao ?to je to i ranije bio slu?aj sa prozama Ante Stani?a, i ovaj roman ima u sebi ne?eg
?programerskog? i tendencioznog - u smislu ciljanog edukativnog i spoznajnog dejstva na
?itateljstvo; s tim ?to i u intelektualnom i u moralnom smislu toj ?tendencioznosti? nemamo
?ta zamjeriti, ne mo?e joj se ?ni pera odbiti?. Autor na pravi na?in afirmira izvorne
vrijednosti ?ivota uop?e, pa i posebno ?ivota ljudi i naroda ovoga podneblja kroz povijest,
uspijevaju?i u svojoj kritici minule epohe postaviti ona prava pitanja, bez odgovora na koja
nema ni perspektive ni napretka za na?u dru?tvenu i dr?avnu zajednicu.
Jezik ovog romana pitak je, sintakti?ki i stilisti?ki jednostavan, pa ?ak i reduciran, onoliko
koliko je autoru bilo potrebno da sa?me i ekstrahira sudbine glavnih likova kao na neki na?in
uzorne i pou?ne za dana?nje generacije. Ovo je ?anrovsko-stilisti?ki gledano roman koji
mo?e pripadati i takozvanoj popularnoj literaturi - posebno s obzirom na spremnost autora
da ?to?ta od umjetni?ke transkripcije svijeta i ?ivota pojednostavi i ?posvakodnevi?, samo
kako bi se u tom stilisti?kom redukcionizmu lak?e pribli?io ?to ?irem krugu ?itatelja. To
uop?e ne zna?i, u ovom slu?aju, a i ina?e ne mora da zna?i, da je popularna literatura
ovoga tipa nekakva ?knji?evnost drugog reda?; stanje teku?e produkcije u nas i u svijetu
zorno pokazuje u kojoj mjeri ?itanost i proto?nost na tr?i?tu presudno odre?uju epohalnu
misiju, ulogu i sudbinu literature danas - a Stani? je, kad o tome govorimo, sigurno u onoj
struji pisaca koji imaju i koji ?e uvijek imati puno ?italaca.
  ?eljko Grahovac
 
 
 
 
 
Krik protiv iracionalnog ljudskog razmi?ljanja
 
U najnovijem romanu Ante Stani?a Bili su k'o bra?a ?italac ?e odmah prepoznati doga?aje
iz nedavno minulog vremena na bosanskohercegova?kim prostorima. I prije po?etka pisanja
romana on je jasno znao o ?emu ?eli da pi?e i da sasvim suvereno vlada materijom od koje
?eli da gradi svou pri?u. Svoju zami?ljenu pri?u izla?e na veoma zanimljiv na?in, sa svoga
stanovi?ta. Posebnu pa?nu obra?a na genezu koja je dovela do krvavog ratnog sukoba u
BiH, kada smo danima i mjesecima pre?ivljavali trenutke straha koji se ni sa ?ime ne mogu
porediti, romanopisac poku?ava da odgovori na pitanje za?to se to desilo?
Na samom po?etku ?itaoce uvodi u radnju jednom veoma idili?nom i uspje?no datom slikom
predratnog Sarajeva kada, naizgled, ni?ta ne sluti na ono stra?no i krvavo koje ?e uskoro
uslijediti.
 
Radnja romana je veoma intrigantno komponovana te ?itaoce neodoljivo vu?e naprijed jer
to je ba? ono ?tivo koje oni vole.
 
Roman je svojevrstan munkovski krik protiv iracionalnog ljudskog razmi?ljanja, protiv
ubijanja i rata. Ali zastra?uju?e je ?to je, i nakon toliko vremena od zavr?etka rata, nemali
broj onih koji svojom la?ljivom retorikom ponovo poku?avaju da daju doprinos eventualnom
ponavljanu svega toga na ovim prostorima. Na stranicama ovog djela autor iznosi ?iste
nepatvorene doga?aje koji na ?itaoce ostavljaju utiske ?to se trajno pamte, ?vrsto stoje?i
iza svojih likova, njihovih postupaka i onoga ?to oni ka?u. Stoje?i na stabilnim nogama
povjesni?ara i svjedoka doga?aja o kojim pi?e, Stani? je zabilje?io i ono ?to je ispod ili
iznad vidljive realnosti. Djelo mu je pisano ?vrstim, gra?enim stilom, koherentno i
homogeno, kao rezultat spoja knji?evnog senzibiliteta i o?troumnog sagledavanja
svijeta i doga?aj u njemu.
 
Stoga moglo bi se kazati da je Anto Stani? svojom velikom ljubavlju prema pisanoj rije?i
?itaocima ponovo podario veoma vrijedno knji?evno djelo prepuno dragulja, koje
oboga?uju riznicu bosanskohercegova?ke savremene knji?evnosti.
  Mom?ilo Spasojevi?
 
 
 
 
 
Gdje je istina?
 
Trojica protagonista romana, zaneseni ideologijom bratstva i jedinstva, odjednom se na?u
u nametnutoj (ne)sno?ljivosti postojanja u kojoj nekada?nji emocionalni naboj nestaje i
gdje vlada 'istina' naroda iz kojeg potje?u. U sveop?em kaosu, koji sve zahva?a, osje?aju
da su izgubili bajku na koju su imali pravo, kako glasi dio iz mota romana, i svaki od njih
na svoj na?in poku?ava prona?i izlaz iz svega.
Autor Anto Stani? u jednom trenutku postavlja biblijsko pitanje gdje je istina i provla?i
da je ona, samo dijelom, u slobodi i neoptere?enoj svijesti i savijesti. U takvom stanju
mogu?a je ne samo sno?ljivost ve? i ljubav, ?to dokazuju mla?e generacije glavnih
protagonista, oslobo?ene svih indoktrinacija predaka. Pretjerano tretiranje razli?itim
ideologijama optere?uje i stvara kriti?nu masu pa se osjeti bojazan naratora da bi se sve
moglo zavrtjeti u krug, jer svaka prekomjernost iz po?etnog zanosa uglavnom vodi u
zaslijepljenost, a potom u mrak destrukcije.
Mo?e se pretpostaviti da je ta bojazan glavni povod ?to se autor osmjelio na odabir ovako
zahtjevne teme, jer je i sam svjedokom mnogih ratnih zbivanja, i makar ?to ?e se mo?da
u?initi da je samo zatalasana povr?ina tog do kraja kompleksnog pitanja odnosa me?u
ljudima, roman uspijeva dotaknuti i potaknuti na duboko razmi?ljanje.
Ako razmi?ljanje stimulira razvoj onda je sasvim izvjesno da ?e vu?ja narav i krvolo?ni
atavizmi jednom nestati iz obli?ja istinskog, od Stvoritelja zami?ljenog ?ovjeka, no do tada
imaju prote?i rijeke i rijeke vode - autorova je ?elja - ne i krvi. Upravo taj pacifizam, koji
cijelo vrijeme upozorava, ?ini ovaj roman zna?ajnim, vjerujem uskoro zapa?enim.
  Vlado Kudi?
 
 
 
 
POEZIJA
Biseri ispod In?a, IP Mladost, Bijeljina, 1998.
Poetske kovanice iz Kre?eva, ?tamparija Fojnica, 2001.
Zlatni stihovi, ?tamparija Fojnica, 2002.
Pe?at moje du?e, Blicdruk Centar, Sarajevo, 2003.
?ivot je poezija, Prosperitet, Sarajevo, 2005.
Tebi ljubavi, HKD Napredak, Kre?evo, 2005.
Bosnom do Hercegovine, koautor sa I.M.Andri?em, Sarajevo,
Kad sam bio dijete, S&A Company, Sarajevo, 2006.
Anticiklona, ?tamparija Fojnica, 2006.
Epske pjesme Ante Stani?a, ?tamparija Fojnica, 2006.
Kre?evski kod, ?tamparija Fojnica, 2008.
Stotinu i jedna pjesma, ?tamparija Fojnica, 2009.
Jesen ?ivota, ?tamparija Fojnica, 2011.
Hodo?a??e, ?tamparija Fojnica, 2013.
Pjesme od A do Z, ?tamparija Fojnica, 2015.
Zalazak sunca, ?tamparija Fojnice, 2017.
PROZA
Istinita bajka, roman, Arka pres, Sarajevo, 2006.
Tko umije njemu dvije, roman, ?tamparija Fojnica, 2010.
A samo je jednom pogrije?io, roman, ?tamparija Fojnica, 2011.
Tragovi sudbine, pripovijetke, ?tamparija Fojnica, 2012
?ovjek jakog srca, roman, ?tamparija Fojnica, 2012.
Gdje je moja zvijezda, roman, ?tamparija Fojnica, 2013.
Bako, za?to pla?e?, roman, ?tamparija Fojnica, 2014.
Bili su k'o bra?a, roman, ?tamparija Fojnica, 2015.
Ljubavne pri?e i pjesme, ?tamparija Fojnica, 2015.
I Bogu treba pomo?, roman, ?tamparija Fojnica, 2016.
?ivot ispostavlja ra?une, roman, ?tamparija Fojnica 2017.
Bijeg bez povratka, roman, ?tamparija Fojnica, 2018.
DUHOVNOST I ESEJISTIKA
Ti si kormilar svoga ?ivota, ?tamparija Fojnica, 2004.
Zlatna pravila ?ivota, Prosperitet, Sarajevo, 2005.
Mudrost ?ivljenja, ?tamparija Fojnica, 2008.
Nad?ivjeti sebe, narodne izreke, ?tamparija Fojnica, 2009.
Nadnaravnost, pripovjetke o nadnaravnim ljudima, ?tamparija Fojnica, 2010.
?ivotni putokazi, eseji, mudrost ?ivljenja, ?tamparija Fojnica, 2015.
Moje vi?enje ?ivota, ?tamparija Fojnica, 2018.
Pjesnik i spisatelj Ivo Mijo Andri?, Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
Navigatori ?ivota, HKD Napredak, podru?nica Kre?evo, 2019.
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili tri knjige gospodina Ante Stani?a. Te knjige
mo?ete preuzeti ukoliko svojim mi?em kliknete na bilo koji od sljede?ih linkova
Pjesnik i spisatelj Ivo Mijo Andri?; digitalne knjige, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/stanic.php
 
?ivot ispostavlja ra?une; digitalne knjige, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/stanic2.php
 
Bili su k'o bra?a; digitalne knjige, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/stanic3.php
 
Navigatori ?ivota; digitalne knjige, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/stanic4.php
 
 
   
   
 
 
Predgovor
PRVI DIO
DRUGI DIO
Napisali su o knjizi:
?ovjek kao kriterij i kao instanca
?eljko Grahovac
Krik protiv iracionalnog ljudskog razmi?ljanja
Mom?ilo Spasojevi?
Gdje je istina?
Vlado Kudi?
Bilje?ka o piscu:
Sadr?aj
 
5
9
83
150
151
157
161
162
164
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present