Branko Milić, radi kao profesor filozofije i sociologije u K.
  Mitrovici. U poslednje vreme bavi se analizom savremenih
  socioloških procesa i pojava u zemlji. Bio je angažovan kao:
   
  - 1997/98 - asistent na istraživanjima ''MEDIUM'', agencija
  za javno mnjenje i marketing, Beograd;
   
 

- 2000 - 2003 - asistent na istraživanjima BBSS - GALLUP

 

International;

   
  - 2004 - asistent na istraživanju T&B Consult (Kopenhagen)
  i Filozofskog fakulteta K.M (rezultati izloženi u studiji

  Stanovnici severnog Kosmeta o međunarodnoj pomoći i građanskim vrednostima'';
   
  - 2006 - Profesor na MSC - ATA (Civilno društvo i politički aktivizam), Kos. Mitrovica -
  Amsterdam;
   
  - 2004 - 2008 - sekretar DDA (Društva dobre akcije), Niš;
   
  - Od 2002 - profesor filozofije i sociologije (Zvečan);
   
  - Od 2008 god. urednik bloga/sajta ''Ka filozofiji'';
   
  Autor preko 50 tekstova na sledećim portalima: P.U.L.S.E. (Magazin za umetnost i kulturu),
  Beograd, Tačno. net, Mostar, BiH, Nova antropologija, Beograd, Srbija, Ka filozofiji, Kos.
  Mitrovica - Beograd, Srbija,
   
  Zanimaju ga još komunikologija, logika, antropologija i religija. Živi i radi u K. Mitrovici.
   
 
 
 
e-mail adresa: brankokm@yahoo.com
   
 
 
 
 
PREDGOVOR KNJIGE "KA FILOZOFIJI I."
 
Zbirka filozofskih tekstova koja se nalazi pred vama plod je dugogodišnjeg rada u
vaspitno - pedagoškom radu, gde je bilo uvida u nedostatak odgovarajuće literature,
a sa druge strane zbirka tekstova je prilagođena nastavnom planu i programu tako
da prati određenu strukturu. Zbirka započinje uvodom u filozofiju, razmatra pojam
filozofije, njenu sistematiku i same početke filozofskog promišljanja sveta ili bivstva.
 
Dalje se nastavlja predstavljanjem osnovnih, izvornih i originalnih tekstova antičkih
filozofa, počevši od predsokratovskih filozofa (Talesa, Pitagore, Anaksagore,
Demokrita ...), a nastavlja se navođenjem tekstova predstavnika sofističke filozofije
(Gorgija, Protagora...), da bi se konačno sa tekstovima Platona, Aristotela, a potom
i predstavnika tzv helenističkog razdoblja zaokružio period zlatnog doba filozofije.
 
Cilj nam nije izrada udzbenika koji će iscrpno prikazati sve, ili skoro sve, važnije
filozofske kategorije već da neupućene uputimo u osnove filozofskom mišljenja koje
čini temelj filozofije, držeći se činjenice da u osnovi zapadne kulture i civilizacije,
kojoj mi pripadamo u bilo kom pogledu, stoji antička filozofija. Naravno, u svom
nastojanju da približimo osnove filozofskog mišljenja vodili smo računa da izbor
tekstova bude prilagođen uzrastu onih koji se susreću sa njim. Tekstovi su
skraćivani oznakom [...] ali na način da ne naruše strukturu teksta.
 
Na kraju, ne manje važno, zahvalnost dugujem, prijateljima Goranu Grbcu iz
Zagreba, Štefici Galić uredniku portala tačno.net. Naravno, posebnu zahvalnost
dugujem Dejani Milić, ženi bez čije posvećenosti knjiga ne bi ugledala svetlost dana.
 
  Branko Milić
 
 
 
 
"KA FILOZOFIJI" BRANKA MILIĆA
 
Zbirka tekstova gospodina Milića pod naslovom Ka filozofiji plod je višegodišnjega
pedagoškoga rada sa studentima filozofije. Zbirka započinje uvodom u filozofiju,
razmatra pojam filozofije, njenu sistematiku i same početke filozofskoga promišljanja
svijeta a dalje se nastavlja predstavljanjem osnovnih, izvornih i originalnih tekstova
antičkih filozofa. Cilj nije bio izrada udžbenika iz filozofije već da se studente uputi na
fundamente filozofskoga mišljenja s obzirom da zapadnoj kulturi kojoj pripadamo u
osnovi stoji antička filozofija.
 
Sporno je to što je filozofija i kolika je njena vrijednost. Od nje očekuju izvanredna
objašnjenja i razjašnjenja ili je pak ravnodušno napuštaju kao bespredmetno
razmišljanje. Na nju se plašljivo gleda kao na značajan trud neobičnih ljudi ili se pak
prezire kao izlišno mudrovanje sanjalica. Smatraju ljudi da je to nešto što se
svakoga tiče i da bi zbog toga trebala svakome biti jednostavna i lako razumljiva ili
pak da je teška tako da je posve beznadežno baviti se njome. Za čovjeka koji
vjeruje u znanost najgore od svega je to što filozofija uopće nema rezultate od
opće važnosti, nešto što se može znati a onda time i posjedovati. Dok su znanosti
u svojim područjima izvojevale nužno izvijesna i općeprihvaćena znanja, filozofija to
nije postigla usprkos naporima koji traju već tisućama godina. Nema nikakve sumnje
da u filozofiji nema jednodušnosti u tome sto se definitivno saznalo. Ono što svatko
nužno priznaje je uglavnom već postala znanstvena spoznaja i nije više filozofija.
 
Filozofsko mišljenje također nema karakter jednoga progresivnoga procesa kao što
je to slučaj sa znanostima. I kao što bi Jaspers rekao mi jesmo otišli mnogo dalje od
grčkoga liječnika Hipokrata ali bismo teško mogli reći da smo otišli dalje od Platona.
Mi smo napredovali samo u pogledu materijala znanstvene spoznaje kojim se Platon
služio. Međutim u samome filozofiranju možda smo jedva ponovno do njega stigli.
 
Mora ležati u prirodi same filozofije to što je svaki njen oblik za razliku od znanosti
lišen jednodušnoga priznanja . Vrsta izvijesnosti koja se u njoj može steći nije
znanstvena, naime nije ista za svakoga čovjeka nego je takva da se osvjedočuje u
svakom cjelokupnom čovjekovom biću. Dok se znanstvena znanja tiču pojedinih
predmeta za kojih ni u kom slučaju ne mora svatko znati u filozofiji je uvijek u
pitanju cjelina bitka i bića koja se tiče čovjeka kao čovjeka - istina koja tamo gdje
zasvijetli duboko potresa svaku znanstvenu spoznaju. Međutim razrađena filozofija
je vezana za znanosti. Ona pretpostavlja znanosti u njihovome razvijenome obliku
koje su one dostigle u odgovarajućem vremenu. Ali smisao filozofije ima drugo
porijeklo. Prije svake znanosti ona se pojavljuje tamo gdje se ljudi bude iz
drijemeža i sna vremena.
 
Grčka riječ filozof nastala je kao suprotnost riječi sofos. Ona označava čovjeka koji
voli spoznaju za razliku od čovjeka koji je sebe nazivao znalcem jer je posjedovao
spoznaju. Taj smisao riječi sačuvao se do danas. Bit je filozofije traženje istine, a ne
posjedovanje istine . Filozofija znači biti na putu. Njena pitanja su bitnija od njenih
odgovora a svaki odgovor se ponovno pretvara u novo pitanje . Ali to biti na putu
je sudbina čovjeka. Biti na putu tražeći ili naći mir i savršenstvo trenutka. Svaka
filozofija stoga same sebe definira svojim ostvarenjem. Što je to filozofija to se mora
praktično okušati. Tada je filozofija u isti mah praktično sprovođenje žive misli i
svijest o toj misli ili refleksija ili djelovanje i govor o tome djelovanju. Filozofija je
prema svom predmetu spoznaja božanskoga i ljudskoga, spoznaja bivstvujućega
kao bivstvujućega, nadalje prema svom cilju ona je učenje o tome kako da se umre,
misaona težnja za blaženstvom, težnja da se postane sličan božanstvu, ona je
najzad prema svome sveobuhvatnome smislu znanje nad znanjima, umjetnost nad
umjetnostima, znanost uopće koja nije usmjerena niti na jedno pojedinačno područje.
 
Filozofija dakle treba samo sebe opravdati. Međutim to je nemoguće. Ona može
samo da se obrati onim snagama koje u svakom čovjeku odista potiču na
filozofiranje. Ona ne može da se bori, ne može sebe dokazati ali može sebe
saopćavati. Ona ne pruža otpor tamo gdje je odbacuju i ne trijumfira tamo gdje je
ljudi slušaju. Ona živi u jednodušnosti koja sve ljude može povezati onim što im je
svima kao ljudima zajedničko. Ali je istina da filozofija progovara i kroz svoju tradiciju .
Mi smo upućeni na tu povijesnu osnovu našega mišljenja ako želimo misliti svojom
najjasnijom sviješću i ako mislimo misliti bitno. A sve drugo su iluzije.
 
Konačno bi trebalo reći da je gospodin Milić u ovoj svoj knjizi kao i u prethodnoj
svojoj povijesti zapadne filozofije koja je objavljena na digitalnim knjigama iz Zagreba
dotakao neka krucijalna filozofska pitanja i na taj način obvezao sve nas da sa
potpunom odgovornošću pristupimo navedenoj problematici pri tome imajući na umu
da je taj veliki posao oko periodizacije i sistematike filozofije zgotovljen, da se u
pogledu prikaza filozofije i njenih sistema uglavnom reklo sve ono najbitnije i da je
time dat vrijedan filozofski doprinos cjelokupnoj srpskoj filozofiji kao i filozofiji koja se
njeguje na balkanskim prostorima i na tome golemome trudu zaista mu velika hvala.
Vrlo vjerojatno će sami studenti kojima su ove knjige i najpotrebnije biti mjerodavni
suci ne samo zato što su mlađi nego i zato jer je predmet kojim se bave takav da
pobuđuje svaku pažnju.
 
  Zlatan Gavrilović Kovač
 
 
 
 
 
Branko Milić dosad je na našem portalu objavo sedam knjiga. Te knjige dostupne
su za preuzimanje s portala. Linkovi s kojih možete preuzeti knjige su sljedeći:
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE I" - http://www.digitalne-knjige.com/milic.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE II" - http://www.digitalne-knjige.com/milic2.php
 
"ETIKA" - www.digitalne-knjige.com/milic3.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE III" - http://www.digitalne-knjige.com/milic4.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE IV" - http://www.digitalne-knjige.com/milic5.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE V" - http://www.digitalne-knjige.com/milic6.php
 
KA FILOZOFIJI I. - http://www.digitalne-knjige.com/milic7.php
 
 
   
   
 
 
PREDGOVOR
 
I. UVOD U FILOZOFIJU
 
IME I POJAM FILOZOFIJE
 
ČEMU JOŠ FILOZOFIJA
 
FILOZOFIJA I BUDUĆNOST
 
NAUKA I FILOZOFIJA
 
FILOZOFIJA I UMETNOST
 
II. ANTIČKA FILOZOFIJA
 
III. IZREKE PRESOKRATSKIH MISLIOCA
 
IV. ZAČETNICI FILOZOFSKE MISLI
 
ONTOLOŠKI MONISTI - PLURALISTI
 
PITAGOREJSKE POUKE
 
ERAKLIT - FRAGMENTI
 
FRAGMENTI ELEJACA
 
FRAGMENTI ANAKSAGORE
 
ANAKSAGORINA RACIONALISTIČKO - SPEKULATIVNA KREACIJA
 
FRAGMENTI DEMOKRITA
 
SOFISTIKA
 
V. SOKRAT
 
SOKRAT - SMRT FILOZOFA
 
ODBRANA SOKRATOVA
 
VI. PLATON
 
VII. ARISTOTEL
 
VIII. HELENISTIČKO RAZDOBLJE
 
BIBLIOGRAFIJA
 
BILJEŠKA O PISCU
 
SADRŽAJ
 
7
 
11
 
21
 
25
 
45
 
67
 
73
 
83
 
101
 
105
 
115
 
149
 
150
 
152
 
154
 
156
 
158
 
161
 
171
 
179
 
183
 
193
 
231
 
261
 
307
 
310
 
315
   
   
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present