Rođen 23. 02. 1978 godine. u K. Mitrovici. Radi kao
  profesor filozofije i sociologije, bio je angažovan kao:
  asistent na istraživanjima Medium (agencije za istr.
  javnog mnjenja), asistent na istraživanjima BBSS (Gallup
  religija. international), asistent na istraživanju T&B
  Consult (Kopenhagen) i filozofskog fakulteta K.M
  (rezultati izloženi u studiji ''Stanovnici severnog Kosmeta
 

o međunarodnoj pomoći i građanskim vrednostima, 2003),

 

asistent na MSC (Civilno društvo i politički aktivizam).

  Sekretar DDA (Društvo dobre akcije). Član Srpskog
  sociološkog društva. Priredio ''Hrestomatiju tekstova
  primenjene etike''. Zanimaju ga još i komunikologija,
  logika, antropologija...
 

  
 
 
 
e-mail adresa: brankokm@yahoo.com
 
 
 
 
IZ RECENZIJE
Svoju Istoriju filosofije Branko Milić počinje i otvara opsežnom i općenitom raspravom
koju naziva Uvodom i u kojem okretno i inteligentno sučeljava filosofsku misao samoj
sebi od postanka svijeta do djelića vremena osobnog prisustva. Dakako, dobro zna
kako je historija filosofije jedini metod ili način da se o filosofskoj misli nešto i
stvarno spoznajno a suvislo sazna i domisli. Nisu se ni Wilhelm Windelband, ni Albert
Bazala, ni brojni drugi umni tek šegačili pokušavajuči poviješču filosofije obasjati
samu filosofsku misao njezin sadržaj i poticajni kontinuitet.
 
Ovu riječ kontinuitet stavljamo pod navodnike iz razloga, jer su sva mišljenja i
sistemi sasvim proizvoljno zasnovani na osnovu dostupnog, dakle nikako i sa onim
čega više nema, a što je u određenom trenutku bilo bitno. Dakako, to valja
premostiti sviješću, jer šupljine nemamo čime autentično popuniti osim sobom i
svojima bitkom.
 
Branko Milić, vispreno zapaža kako u biti same filozofske misli i svakog pojedinačnog
ljudskog nastojanja da se stvarnost mišljenja učini razvidnom i djelatnom, postoji
otvorena ili potkrivena dilema etičke naravi koju čovjek postavlja sam sebi ili,
naprosto, nailazi na nju kao otvoren prostor koji valja inteligentno i etički odgovorno
iskoristiti za sebe, kako bi se i antroplogijski, intelektualno i humanistički raslo. Jer,
bavljenje historijom filosofije u bilo kojoj opciji, jeste potraga za filosofskom istinom,
koja se drži tvrdoglavo postrani i uznosito, spram svakog nastojanja i pokušaja
pronicanja, spram svake pameti!
Milić čak i počinje Uvod u svoju Historiju filosofije tvrdnjom: i tako je počela filosofija
kod Helena u tri dijela kao: fizika, etika, logika /ili dijalektika - žongliranje rečima/ od
elećanina Zenona. Dakle bez mudrovanja možemo razumjeti kako je pred nama još
jedna prije svega europocentrična knjiga o filosofskoj misli koja seže do antičkih
vremena i mada se drži kao najnaprednija svijest prožeta onim što bi trebalo biti
drugačije. To uspijeva samo djelomično, jer je povijesno i fragmentarno naslonjena
upravo i samo na antičku, a tako i samo europsku - zapadnocentričnu filosofsku
misao.
U jednakoj mjeri, treba prirodno razumjeti, kako je to u sasvim izvjesnom i izričitom
smislu autistična filosofska misao, skraćena i zatvorena, jer ljudi su postojali,
organizirali se, vjerovali i mislili prije Helena. Branko Milić širi vidokrug i otvara
mogućnost komuniciranja sa istočnom filosofskom mišlju - islamskom, kineskom i
indijskom filozofijom. Tako mu uspijava da od jedne manjkavosti napravi vrlinu.
Ova okolnost ne karakterizira promišeljenu europsku filosofsku misao promatranu u
svjetskim razmjerama, riječ je o proizvoljno priskrbljenoj europocentričnosti u svim
oblastima života: arhitekturi, umjetnosti, modi, dizajnu, politici, medijima, etc., koja
prije svega ide na štetu same Europe! Kao, Pariz je svekoliko svjetsko centrište
svega! To se i u površnoj recepciji svjetskih centara u raznim oblastima, uistinu
doima nerazumnim. Ali, riječ je o sebičnim i umišljenima razlozima koje ne
namjeravamo ni razumijevati, ni pojašnjavati, jer ih Branko Milić obasjava kao
izlišne, Europi nepotrebne!
 
Izoliranje vrednota - može voditi samo njihovom poništavanju i odricanju! Što nije
ništa manje izlišno i netačno. To je prije svega, definitivno, štetno i suicidno,
pogubno po europsku filozofsku misao /i spomenute vrednote svih vrsta/ koja na taj
način postaje muzejski izložak i petrificirani relikt, koji vrlo ograničeno komunicira s
drugačijom mišlju i sve više sahne... Što je tragično!
 
  Atif Kujundžić, književnik
 
 
 
 
 
Branko Milić dosad je na našem portalu objavo šest knjiga. Te knjige dostupne
su za preuzimanje s portala. Linkovi s kojih možete preuzeti knjige su sljedeći:
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE I " - http://www.digitalne-knjige.com/milic.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE II - http://www.digitalne-knjige.com/milic2.php
 
"ETIKA" - www.digitalne-knjige.com/milic3.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE III - http://www.digitalne-knjige.com/milic4.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE IV - http://www.digitalne-knjige.com/milic5.php
 
"ISTORIJA FILOZOFIJE V - http://www.digitalne-knjige.com/milic6.php
 
 
   
   
 
 
Iz recenzije
 
OGIST KONT
Kurs pozitivne filozofije
ČARLS DARVIN
Porijeklo čovjeka
VILIJEM DZEJMS
Pragmatizam
JIRGEN HABERMAS
Društvenoznanstveni pojam krize
KARL POPER
U potrazi za boljim svijetom
EDMUND HUSERL
Ideja fenomenologije i Kriza evropskih nauka
MARTIN HAJDEGER
Put ka jeziku
Mišljenje spoljašnosti
Iskustvo spoljašnjosti
Refleksija fikcija
Biti privučen i nemaran
Gde je zakon šta radi zakon?
Euridika i Sirene
Pratilac
Ni jedno ni drugo
KARL JASPERS
Pitanje krivnje
Četiri pojma krivnje
Posljedice krivnje
Sila. Pravo. Milost
Obrana
Naše pročišćenje
ROBERT D' AMIKO
Fenomenologija
Fenomenologija II
Transcendentalna interiornost
Kriticko prijateljstvo i neprijateljstvo
ŠARL BODLER
Božanska ireferencija slika
Nadstvarno i imaginarno
Političko bajanje
Negativnost u Mebuusovoj spiralnoj traci
Apocalypse now
Supermarket i super roba
Ostatak kad se oduzme sve ne ostaje ništa
Ja sam nihilista
Desert for ever
Please revolution!
NIKOLAJ BERĐAJEV
Sudbina čovjeka u povijesti - humanizam I bestijalizam - dehumanizacija
LAV ŠESTOV
Hegel ili Jov?
HERBERT SPENSER
Šta je onda dužnost društva kao kolektivnog tijela?
MAKS ŠELER
Položaj čoveka u kosmosu
 
Bilješka o piscu
Kazalo
 
 
7
 
15
15
57
57
81
81
85
85
97
121
161
165
121
127
127
161
165
168
173
177
183
187
191
199
201
206
207
214
216
237
237
257
278
295
300
300
306
310
312
321
324
330
336
341
342
351
351
383
383
395
395
401
401
404
406
   
   
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present