1. Klasična knjiga je dobila dvojnicu - digitalnu knjigu. Vi ste nakladnik jedne takve nakladničke kuće, objavljujete knjige u digitalnom obliku. Kakvo je zanimanje autora za taj oblik objavljivanja i nakladništva?

Digitalno izdavaštvo donosi mnogo novosti s kojim autori knjiga nažalost nisu još u potpunosti upoznati. Kao što to i obično bude neki ljudi uvijek u sebi nose otpor prema svemu što je novo i drugačije i teško to prihvaćaju. Prije nekog vremena takav otpor neki ljudi su pokazivali i prema distribuciji glazbe u MP3 formatu. No, bez obzira na sav otpor i nabrojene ili izmišljene nedostatke glazbe u tom formata činjenica je da se njime danas svi koriste i da je njegova pojava radikalno promijenila način na koji svi mi slušamo ili distribuiramo glazbu. Ista stvar dogodit će se najvjerojatnije i s distribucijom knjiga, odnosno željeli vi to ili ne digitalne knjige će vrlo brzo postati i najčešći i najrašireniji oblik distribucije ili izdavanja knjige.

Zanimanje autora za takav oblik izdavaštva je veliko. Naime većina od njih svjesna je svih ograničenja koje im nameću izdavači knjiga u klasičnom papirnatom izdanju. Digitalne knjige omogućuju im da ta ograničenja i zaobiđu i izbjegnu.

Nama se u ovih dvije godine postojanja, bez obzira na nedostatak bilo kakve ili čije podrške javilo već dosta pisaca. Mnogi od njih kod nas su objavili svoju prvu
digitalnu knjigu, a ono što nas najviše veseli je činjenica da su gotovo svi oni nakon te prve knjige nastavili s objavljivanjem knjiga na našem portalu. Naime trenutno imamo već nekoliko autora, koji su na portalu objavili dvije, tri ili četiri knjige.

Mislim da to najviše govori i o tome koliko su pisci zainteresirani za digitalno izdavaštvo, a uvjetno rečeno i o tome koliko su zadovoljni uslugom i suradnjom koju im pružamo .

2. Ako je manji interes: je li zato što autori nisu upoznati s takvom mogućnošću objavljivanja, za takve projekte, ili zbog vjernosti - papirnatom izdanju?

Činjenica je da ljudi danas općenito sve manje čitaju knjige. No to bi se moglo i promijeniti s obzirom na površnost i lošu kvalitetu onog što nam nude mediji (novine, televizija). Drugi veliki nedostatak je nazovimo to neupućenost ili informatička nepismenost jednog djela pisaca, koji su uglavnom stariji ljudi. Općenito je poznato da mlađi ljudi lakše prihvaćaju promjene. Sve to vidi se i u statistici posjećenosti portala, koji uglavnom posjećuju mladi ljudi vični kompjuterima i željni spoznaja koje im današnji mediji nažalost ne mogu pružiti.

3. Kako digitalna knjiga nastaje, odnosno što podrazumijeva biti digitalni nakladnik (tekst, , oblikovanje, registracija prava ???)

Sretna okolnost kod digitalnih knjiga je to što su one nešto novo i nedoživljeno pa se tu zasad još nisu umiješali financijski interesi (pohlepa), velikih izdavača, država s visokim porezima i nametima i slično. Upravo to omogućilo nam je da putem Interneta svim građanima ove zemlje ponudimo apsolutno besplatne digitalne knjige.

Prilikom pripreme takvih knjiga uvijek vodimo računa da izdavanjem knjige ne povrijedimo ničija autorska prava.

Pripremu, prijelom, programiranje i objavu knjige radimo vrlo detaljno i s puno pažnje, jer po meni svaka knjiga mora imati nešto svoje. Neki bi rekli i svoju dušu ili svoje lice. Izdavanjem knjiga kao u tvornici ili kao s trake učinili bismo medvjeđu uslugu i sebi i knjigama, a i piscima koji su na pisanje knjige također uložili puno vremena.

Tijekom izrade svaka knjiga dobiva svoj ISBN broj, a nakon izdavanja knjigu shodno zakonu o obaveznom primjerku knjigu prijavljujemo Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, kako bi oni na svojim serverima pohranili određeni broj primjeraka.

4. Koje su njezine prednosti: spominju se niži troškovi objavljivanja za autora, pristupačnost čitatelju?

Prednosti digitalnih knjiga u odnosu na klasični tisak su mnogostruke. Prije svega dostupnost naime svako tko ima Internet može na svom kompjuteru s bilo kojeg mjesta na svijetu preuzeti bilo koju knjigu, zatim niska cijena izrade i distribucije, te mogućnost pohrane ( na jednom DVD-u ili USB sticku možete imati cijelu knjižnicu).

Upravo zbog toga digitalne knjige i predstavljaju svojevrsnu revoluciju u izdavaštvu.
Revoluciju u kojoj su na dobitku i pisci i čitatelji. Jedini gubitnici postat će izdavači,
odnosno upravo oni koji su dosad izdavanjem knjiga ostvarivali najveću financijsku korist.

5. A koja je poslovna logika nakladnika, da ne kažemo financijska korist?

Pokretanjem projekta i istoimenog portala www.digitalne-knjige.com željeli smo običnim ljudima ponuditi nešto novo i zanimljivo. Željeli smo da naše digitalne knjige, a naročito klasici hrvatske književnosti postanu dostupni svima bez obzira na njihovo porijeklo ili socijalni status. Upravo zbog toga odlučili smo da sve knjige koje objavljujemo na portalu budu besplatne, a samim tim i dostupne svima koji ih žele pročitati.

Naravno da u tom trenutku nismo mislili o nikakvoj financijskoj koristi. Vlastitim radom trudom i programerskim znanjem početna ulaganja smanjili smo na minimum.

Kasnije kad smo se uvjerili u činjenicu da nas, iz nekog razloga ni država, ni potencijalni sponzori uopće ne doživljavaju odlučili smo troškove pokriti na taj način da piscima ponudimo mogućnost izrade knjige po narudžbi pri čemu oni plačaju samo izradu knjige. Ta svota jedno je desetak puta mana od svote koju bi platili kad bi knjigu tiskali u nakladi od 500 primjeraka.

Na kraju se to pokazalo kao dobar potez. Pisci su zadovoljni i izgledom i funkcionalnošću i dostupnošću i čitanošću knjige, a mi novcem zarađenim izradom knjige po narudžbi pokrivamo troškove održavanja portala i izrade knjiga poput klasika hrvatske književnosti.

Zarade gotovo i nema, no kao što rekoh to nam ni nije bio cilj.

6. Vi ste objavili brojne hrvatske klasike u digitalnom obliku. Koje i s kojim ciljem? S kojim se problemima pri tome suočavate (autorska prava)?

Cilj projekta digitalne-knjige.com je digitalizirati i sačuvati, odnosno spasiti od zaborava i propadanja, hrvatsko kulturno naslijeđe te neka od vrhunskih ostvarenja hrvatske književnosti učiniti što dostupnijim svim korisnicima interneta.

Posebno se to odnosi na klasike hrvatske književnosti, koji bi po meni morali biti javno dobro i dostupni svakom građanu ove zemlje.

Moje mišljenje je da nijedan od tih pisaca nije pisao svoja djela samo zato da bi njima upravljala današnja politička elita ili da bi na njima zarađivale privatne izdavačke kuće.

Jedini problem s autorskim pravima pojavio se nakon naše namjere da objavimo knjigu izbranih pjesama Miroslava Krleže. Ubrzo zatim sam putem E-maila obaviješten od strane HAZU, da oni vode brigu o autorskim pravima i da bih za
objavu besplatne knjige na portalu njima trebao platiti autorska prava. Isti tren sam odustao od objave knjige, a na portalu napisao da se gospodin Krleža najvjerojatnije nemirno prevrće u grobu, jer je u partizane morao pobjeći upravo
zbog onih koji su se danas domogli autorskih prava na njegova djela.

7. Sudjeluje li kako država u poticanju takvog nakladništva, potpori?

Država koliko ja znam novcem svih poreznih obveznika financira nekakvu knjižnicu na Carnetu. Zanimljivo je da toj knjižnici mogu pristupiti samo članovi akademske zajednice. Upravo takav elitizam mi smo na digitalnim knjigama svakako htjeli izbjeći bez obzira što nikad ni od koga nismo primili bilo kakvu pomoć ili potporu.

8. Što je bitno što nisam pitala?

Moglo bi se još puno pisati o digitalnim knjigama i istoimenom projektu no da skratim reći ću da je adresa na kojoj možete posjetiti portal slijedeća: www.digitalne-knjige.com. Portal postoji dvije godine i za to vrijeme smo izdali 54. knjige. Portal je posjetio više od 900 000 posjetioca, a kroz svo to vrijeme ukupno je preuzeto više od 30 000 knjiga. Naravno sve knjige su apsolutno besplatne za osobnu upotrebu.