Marko Jukić rođen je u Sinju 1950. godine. Živi i radi
 

u Splitu, specijalista anesteziologije i intenzivne medicine,

 

subspecijalista intenzivne medicine. Osnivač i voditelj

 

Ambulante za liječenje boli do umirovljenja.

  
 Domoljub. Nije nikada bio član nijedne političke stranke.
 

Aktivni član Hrvatske udruge Benedikt.

  
 Dragovoljac Domovinskog rata, član mobilnih kirurško-
 anestezioloških ekipa (1991.-1994.) , - Koordinator
 saniteta pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike
  
Hrvatske (1994.-2000.).
 
-Osnivač i voditelj Ambulante za liječenje boli u KBC-u Split (od 2004. do 2015. godine)
 

- Predavao Prvu pomoć i Patologiju u Zdravstvenom obrazovnom centru u Splitu

 

i - Predavao i vodio kolegij Pastoralne medicine na Višoj teološkoj školi Vrhbosanske

nadbiskupije-Sarajevo, Teološkom fakultetu u Splitu i Institutu za teologiju u Splitu.

 

- Predavač na kolegiju Anesteziologija i intenzivna medicina na Medicinskom i
Stomatološkom fakultetu, Sveučilišta u Splitu
 
- Predavač na kolegiju Medicinska humanistika na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu

u Splitu, Sveučilišta u Splitu

- Predavač na Stručnim studijima pri Medicinskom fakultetu u Splitu, Sveučilišta u Splitu.
 
 
 
 
 
Uvod u medicinsku etiku
 
U praksi treba prepoznati postoji li etički problem u sljedećim situacijama:
bolesnikova suglasnost za dijagnostički postupak i liječenje, punomoć, kada ne
reanimirati, kada prekinuti reanimaciju, moždana smrt, uzimanje organa,
transplantacija, pomoć bolesnicima koji su u terminalnom stadiju bolesti, kada
otkloniti primjenu sofisticirane tehnike pri liječenju bolesnika, eksperimenti na
embrijima, kloniranje, čipiranje, istraživanje novih lijekova i metoda liječenja.
 
Pitanje edukacije liječnika glede gospodarstva vrlo je loše i takva loša edukacija
također pretpostavlja etičke dvojbe. Trebalo bi liječnike educirati da razmišljaju o
svrsishodnosti liječenja i gospodarskim učincima takvog liječenja. Nema nijedne
države u svijetu koja bi mogla platiti troškove neracionalne zdravstvene zaštite i
zato, osim medicinskih čimbenika, treba uzeti u obzir i gospodarske čimbenike.
Zanemarivanje gospodarskih čimbenika etički je dvojbeno jer nesvrsishodnom
potrošnjom u jednom slučaju onemogućujemo liječenje drugih u kojih bi liječenje
bilo učinkovitije i svrsishodnije.
 
Svaki liječnik-kliničar u svojem radu mora se koristiti metodom kliničko-etičke
analize (prema Jonsenu). Treba odgovoriti na sljedeća pitanja.
 
- Koja je medicinska indikacija za medicinske postupke (dijagnostiku, terapiju)?
 
Poboljšava li postupak ili pogoršava bolesnikovo stanje?
 
- Kakva je kvaliteta života prije medicinskih postupaka, a kakva se očekuje nakon
primjene medicinskih postupaka?
- Što bolesnik želi, očekuje?
 
- Što sve utječe na donošenje odluke: obiteljske prilike, socijalni status, novčane
teškoće, političke prilike, različiti interesi itd.?
 
- Donosi li se odluka o postupcima ili o odustajanju od tih postupaka pod pritiskom?
 
- Tko je izložen pritisku: liječnik, bolesnik ili i jedan i drugi?
 
O slučajevima vezanima za medicinsku etiku raspravljatn će medicinski stručnjaci
s tog područja, pravni stručnjaci, teolog, sociolog, novinar, predstavnik
zainteresirane skupine pacijenata i neovisni laici (građani). Svi oni moraju biti
osposobljeni za to da raspravljaju o medicinskoj etici s različitih stajališta. Osobe
koje ništa ne znaju o etici, medicinskoj etici i deontologiji ne bi trebale biti
uključene u ovakve timove jer njihova nekompetentnost može napraviti
nepopravljivu štetu, a ne pomoći da se problem prepozna i riješi na najbolji način.
 
Svaka rasprava mora biti dobro medicinski obrađena, uspoređena sa slučajevima iz
literature. Rasprava nije stručno medicinska, već je rasprava o etičkim problemima
koji su se pojavili u nekom određenom slučaju. Problem ne mora biti etički, nego
može biti emocionalni, autoritarni ili neke druge prirode. Važno je znati prepoznati
etički problem.
 
Nadalje se ispituju: sposobnost rukovođenja, gospodarska pouzdanost, primjena
rijetkih sredstava, profesionalni i ugovorni rezultati, javni nastupi.
 
Jezik komunikacije veoma je važan i u edukaciji treba posebnu pozornost posvetiti
tomu. Način na koji se liječnik verbalno odnosi prema kolegama, bolesnicima ili
rodbini vrlo je važan jer loš jezik komunikacije uzrokuje niz konfliktnih situacija.
Preporučuje se kolege odvratiti od uporabe lošeg jezika komunikacije, upozoriti na
neprimjeren jezik i istaknuti važnost dobre komunikacije.
 
 
 
 
 
1. Autor knjige: Anesteziologija u Hrvatskoj, Zagreb 1999. Medicinska naklada.
 
2. Urednik i autor više poglavlja u sveučilišnom udžbeniku iz anesteziologije:
Marko Jukić, Ino Husedžinović, Višnja Majerić Kogler, Ante Sekulić, Josip Žunić
(urednici) Klinička anesteziologija, Zagreb, 2005. Medicinska naklada
(Strossmayerova nagrada)
 
3. Urednik i autor više poglavlja u sveučilišnom udžbeniku «Intenzivna
medicina»: Marko Jukić, Vladimir Gašparović, Ino Husedžinović, Višnja Majerić
Kogler, Mladen Perić i Josip Žunić (urednici): «Intenzivna medicina» (sveučilišni
udžbenik), Zagreb. 2008. Medicinska naklada (Strossmayerova nagrada)
 
4. Urednik i autor više poglavlja u sveučilišnom udžbeniku Bol - uzroci i
liječenje Marko Jukić, Višnja Majerić Kogler, Mira Fingler (urednici). Zagreb
2011. Medicinska naklada,
 
5. Urednik i autor više poglavlja u sveučilišnom udžbeniku iz anesteziologije:
Marko Jukić, Ino Husedžinović, Slavica Kvolik, Višnja Majerić Kogler, Mladen
Perić i Josip Žunić (urednici) Klinička anesteziologija (drugo, dopunjeno i
izmijenjeno izdanje), Zagreb, 2013. Medicinska naklada Split, 10. kolovoza
2013.
6. Autor: Dokazivanje nevinosti, digitalna knjiga 2013.: digitalne-knjige.com
 
7. Autor: Liječničke pogreške-osnovana sumnja, Zagreb 2014.
Medicinska naklada
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili dvije knjige gospodina Maka Jukića.
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova
 
Dokazivanje nevinosti; digitalne knjige, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/jukic.php
 
Medicinska etika III. - Klinička etika; digitalne knjige, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/jukic2.php
 
 
 
 
 
1. Uvod u medicinsku etiku
 
1.1. Definicije: etika, moral, medicinska etika, bioetika, deontologija
1.1.1. Etika
1.1.2. Moral
1.1.3. Medicinska etika
1.1.4. Bioetika
1.1.5. Deontologija
1.2. Kratki osvrt na povijest nastanka medicinske etike i bioetike
1.2.1. Povijest nastanka bioetike
1.3. Načela biomedicinske etike
1.3.1. Načelo neškodljivosti
1.3.2. Načelo dobročinstva
1.3.3. Načelo autonomije
1.3.4. Načelo pravednosti
1.3.5. Povjerljivost
1.3.6. Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne
1.4. Praktičan pristup
 
2. Profesionalna etika
 
2.1. Etika zdravstvenih djelatnika
2.2. Profesionalni kodeksi
2.2.1. Hipokratova prisega
2.2.2. Ženevska liječnička prisega
2.2.3. Međunarodni kodeks liječničke etike
2.2.4. Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke
komore
2.2.5. Međunarodni etički kodeks medicinskih sestara (ICN)
2.2.6. Odnos liječnika prema kolegama i prema drugim djelatnicima
2.2.7. Odnos liječnika prema bolesniku
2.2.8. Liječnička tajna
2.2.9. Odnos liječnika prema zatvorenicima
2.2.10. Profesionalno ponašanje liječnika pri katastrofama i
oružanim sukobima
2.2.11. Ponašanje liječnika pri istraživanjima, Helsinška deklaracija
2.2.12. Konvencija iz Ovieda
2.2.13. Slučajevi iz prakse
 
3. Prava pacijenata
 
3.1. Prisilno liječenje
3.1.1. Prisilno liječenje štrajkaša glađu
3.1.2. Upute za vođenje štrajkaša glađu
3.1.3. Havajska deklaracija Svjetskog udruženja psihijatara
3.2. Obavijesni pristanak, obavještajni pristanak (informed consent)
3.2.1. Obavijesni elementi
3.2.2. Kompentencija i kapacitet odlučivanja
3.2.3. Autonomija bolesnika
3.2.4. Poteškoće pri komunikaciji s bolesnikom
3.2.5. Odluka i autorizacija
3.2.6. Surogat konsenzus
3.2.7. Obavijesni pristanak - pitanja i odgovori
 
4. Pravo na život
 
4.1. Pravo na život temeljno je ljudsko pravo
4.1.1. Međunarodni dan života
4.2. Pravo na pobačaj
4.2.1. Pobačaj (abortus), zakonske odredbe
4.2.2. Ozakonjenje pobačaja u SAD-u
4.2.3. Neuspio pobačaj (slučaj Gianna Jessen)
4.3. Status ljudskog embrija
4.4. Medicinski potpomognuta oplodnja
4.4.1. Zamrzavanje jajnih stanica
4.4.2. Krioprezervacija
4.4.3. Stajališta monoteističkih religija prema medicinski
potpomognutoj oplodnji
4.4.4. Mišljenja liječnika praktičara
4.4.5. Dijete iz epruvete
4.5. Surogat-majčinstvo
4.6. Priziv savjesti
4.7. Reprodukcijska prava
 
5. Medicinskoetički problemi vezani uz završetak ljudskog života
 
5.1. Palijativna medicina
5.1.1. Palijativna skrb
5.1.2. Palijativna medicina u svijetu
5.1.3. Zdravstvena skrb za teško bolesne i umiruće
5.1.4. Preporuke za budućnost (napredne preporuke)
5.2. Beskorisno liječenje
5.3. Produživanje i kvaliteta života
5.4. Načelo čina s dvostrukim učinkom
5.5. Eutanazija
5.5.1. Pravo na smrt
5.5.2. Proeutanazijski pokreti
5.5.3. Slučajevi
 
6. Etički aspekti transplantacijske medicine
 
6.1. Transplantacijska medicina
6.2. Doniranje organa
6.3. Utvrđivanje moždane smrti, eksplantacija i transplantacija organa
6.4. Trgovina organima
6.5. Ksenotransplantacija - slučaj „Beba Fae"
6.6. Slučajevi
 
7. Etička povjerenstva
 
7.1. Etička povjerenstva
7.1.1. Edukacija
7.1.2. Politika i smjernice odlučivanja
7.1.3. Savjetodavna uloga komisije
7.1.4. Ocjenjivanje nekih odluka ili postupaka
7.1.5. Tko osniva etičke komisije?
7.1.6. Zašto se osnivaju etičke komisije?
7.1.7. Članovi etičke komisije
7.1.8. Kako se donosi odluka?
7.2. Etičke komisije, povjerenstva u Hrvatskoj
7.3. Slučajevi iz prakse
 
8. Liječničke pogreške
 
8.1. Pitanje odgovornosti
8.2. Nasavjesno liječenje – slučajevi
8.3. Izvještavanje o liječničkim pogreškama
8.4. Skandinavski modeli osiguranja pacijenata od štetnih događaja
8.5. Liječničke pogreške u Hrvatskoj
8.6. Nesavjesno liječenje – zakonski članci
 
9. Eugenika
 
9.1. Eugenika
9.1.1. Eugenički pokreti
9.1.2. Eugenički pokret u SAD-u
9.1.3. Eugenika u Njemačkoj
9.2. Medicinska eugenika
9.3. Prisilna sterilizacija
9.4. Ujedinjeni narodi i kontrola rađanja
9.5. Akcija T 4
 
10. Etika i medicinska genetika
 
10.1. Etika i medicinska genetika
10.2. Genetičko savjetovanje i testiranje
10.2.1. Genetičko testiranje
 
11. Kiborgizacija i čipiranje
 
11.1. Kiborgizacija
11.2. Čipiranje
11.3. Kloniranje
11.3.1. Ovca Dolly
11.3.2. Katolički pogled na kloniranje ljudi
11.3.3. Zakonski članci o kloniranju i promjeni ljudskog genoma
 
12. Etičnost na razini zdravstvenog sustava
 
12.1. Odgovornost bolničkih uprava
12.2. Zdravstveno osiguranje
12.3. Odgovornost liječnika
12.4. Odnos medija prema zdravstvenim radnicima
 
13. Profesionalna autonomija liječnika
 
13.1. Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji
 
Literatura
Članci
Izvod iz životopisa
 
 
15
 
17
18
18
19
19
20
20
24
29
32
33
33
40
43
48
49
 
53
 
54
57
57
59
62
64
65
66
68
75
79
81
 
85
87
94
 
119
 
120
122
123
125
128
133
138
142
159
160
162
165
 
177
 
180
183
187
187
193
196
198
200
202
202
202
203
206
207
210
215
 
223
 
223
224
229
233
235
237
243
266
269
270
274
286
295
 
295
 
296
299
300
306
309
 
315
 
315
317
318
319
320
322
323
324
326
327
332
 
341
 
347
351
352
355
360
 
 
361
 
367
367
369
370
371
372
373
381
 
385
 
385
233
390
 
401
 
401
408
413
415
416
417
 
421
 
422
424
425
433
 
445
 
445
 
448
451
456
 
  
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present