Zlatan Gavrilović Kovač porijeklom iz Hercegovine,
 rođenjem Dubrovčanin, a odgojem Zagrepčanin rođen je
  u Dubrovniku 25 siječnja 1959 godine.
 
 

Četiri razreda Preparandije pohađa u Dubrovniku a

 

kasnije školu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku školu

 

u Splitu 1977 godine. Studij filozofije i sociologije

 

otpočinje u Zadru 1978 godine a iste godine nastavlja u

 

Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.

  
 Filozofsku disertaciju obranio na Sveučilištu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske
 pretpostavke suvremene znanosti.
  
  Glavni je i odgovorni urednik novine zagrebačkog Sveučilišta "Studentski list" 1982-83,
 časopisa za teoretska pitanja "Pitanja" 1984-85, školsku godinu 90/91 provodi u Beču ali se
  nakon 6 mjeseci boravka vraća u domovinu iz ratnih razloga,klinički je sociolog psihijatrijske
 bolnice Vrapče u Zagrebu od 1990-94. Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju.
  
 Suradnik je brojnih australskih radio postaja na hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku.
  
 Glavni je i odgovorni urednik časopisa volonetrske i humanitarne udruge "Plamen ljubavi"
 pod imenom "PLAMEN". Realizirao je Studentski list sa grafičkim urednikom Milisavom
 Vesovićem, časopis Pitanja sa Ivanom Dorogijem a časopis Plamen sa Nenadom Grpcem.
  
 Objavljivao je svoje radove u nekih tridesetak novina i časopisa u sedam gradova i četiri
 zemlje. Također je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz područja
 književnosti i politike.
  
 

Živi i radi u Adelaideu u Australiji.

  
 
 
 
 
Telefon: +08 72250827
 
E-mail adresa: zlatan.g@adam.com.au
 
 
 
 
 
RIJEČ AUTORA
Ova knjižica, koja se predstavlja hrvatskom čitateljstvu, ima naslov ''Slavensko
pitanje'' i prvi puta je objavljena na informativnom portalu www.magicus.info
negdje prije tri godine, jer je autor bio mišljenja, da bi ova mala knjižica trebala
ugledati danje svijetlo baš kao i druge kako bi se dobila cjelina opusa, koji je
sustavno izlagan kroz period od oko četri godine dana.
 
Sam naslov jasno govori, da je ovdje riječ o Slavenima i kako nas drugi vide u
stranom svijetu koji, mogli bismo to sasvim otvoreno reći, nije uvijek prijateljski i
kojega često karakteriziraju silne zablude baš kada je riječ o Slavenima ili onima,
koji se tako osjećaju.
Naime, istina je da smo mi malo drugačiji od ostalih etničkih skupina u australskoj
migraciji, a trebalo je onda pokazati po čemu se to razlikujemo u odnosu na ostale.
Pri tome je autoru bio od neobičnog značaja tekst mladog povjesničara Danijela
Đine, koji je objavljen u našoj znanstvenoj periodici, kako bi ukazao na te
prijeporne momente u ovoj problematici, koja i danas pobuđuje iznimno zanimanje
svjetskih znanstvenih stručnjaka, a koliko smo u tome ukazivanju uspjeli prosudit
će samo čitateljstvo.
Drugi, jako značajan moment sastojao se u tome, da se prikaže karakter
nezavisnog kreativnog rada naše filozofije, koja se vezuje za ime našeg velikog
prosvjetitelja Miroslava Krleže.
Nezavisan kreativan rad u području filozofije ili radije prvih pojava ovog rada
pojavio se u nas prije gotovo tisuću godina, a u dva ili tri posljednja stoljeća
postoji period intenzivnog i rapidnog porasta filozofske aktivnosti, koja unekoliko
definira karijeru filozofije u Hrvata.
Međutim, kao što već rekosmo, bilo bi sasvim pogrešno zaključiti, da prije pojave
Boškovića, na primjer, nije u nas postojala filozofija ili pak da je bila strana
hrvatskom duhu.
Ona je gotovo svagda i u svakom slučaju jedan religijski pogled na svijet, međutim,
u svojoj osnovi, ona je ipak antropocentričko filozofsko mišljenje.
Naša filozofija nije teocentrička bez obzira što postoje u njoj mnoga duboka i
esencijalno religijska pitanja, ona također nije niti kosmocentrička, iako su
problemi filozofije prirode prilično rano okupirali hrvatsku filozofiju.
 
Ona je izad svega okupirana temama čovjeka, njegove sudbine i njegovih djela i
sa značenjem i svrhom povijesti. U tom smislu mi se malo razlikujemo od ostalih
slavenskih naroda.
 
Ova činjenica je posebno evidentna u predominantnoj moralnoj orijentaciji čak i
sasvim apstraktnih problema.
 
Ova moralna orijentacija u sebi sadrži izniman interes za socijalne teme i socijalne
probleme. Odatle naš emocionalizam. I, kao takva, predstavlja unekoliko
historiosofsko mišljenje, koje je konstantno usmjereno na značenje povijesti i na
kraj povijesti. Odatle su ove eshatološke koncepcije proizvele i obilje socijalnih
utopija 19. i 20. stoljeća u historiosofskim refleksijama najveće većine naših
filozofa. Međutim, i kao takvo, ono je uglavnom ostalo religijski pogled na svijet,
koji nije doveo intelektualnu aktivnost do točke gdje je ona nezavisno filozofsko
mišljenje.
 
Sekularizacija filozofije i njeno odvajanje od religijske svijeti i religijskoga pogleda
na svijet uzelo je svoje mjesto mnogo kasnije, nego je to slučaj u Zapadnoj Europi i
bilo je mnogo drugačije po svom karakteru. Ova sekularizacija sa eklezianističkom
svijesti odvijala se izvan nje, razvijala se izvan Crkve, ali ne u opoziciji prema
njoj kao borba protiv Crkve kao što je to slučaj na zapadu. U tom smislu mi smo
svagda unekoliko bili ovisni od religije i religijskoga pogleda na svijet.
 
Ali on je bio i ostao karakteristika perioda akumulacije duhovnih energija, koje su
se sporo razvijale u nezavisno mišljenje i mnogi naši filozofi u posljedanja dva ili tri
stoljeća svjedoče o buđenju i nezavisnom razvoju domaćih prirodnih kreativnih
snaga.
Od tud i asketizam, koji je bio vrlo značajnim uticajem južnih Slavena na ostale
slavenske narode, koji ne odbacuje svijet niti odustaje od tjelesnosti, nego koji
znači radije nešto sasvim drugačije, naime, viziju nebeske istine i ljepote, koja čini
sasvim jasnom i prezentnom opću nepravdu, koja vlada svijetom i naš napor, da
se emancipiramo od svjetskih ograničenja.
Međutim, pored našega emocionalizma, koji predstavlja potku ovom asketizmu i
viziji svjetske ljepote postoji i naš maksimalizam, koji nije religijskog porijekla,
nego je povezan sa nekim neobičnostima slavenske duše, koja se formirala tijekom
dugog historijskog perioda. Zenkovski, jedan ruski filozof i teolog, koji je djelovao u
Parizu, to je objašnjavao nepreglednom velikom ravnicom na kojima obitava ruski
narod ili nedostatkom visokih planina kao i geopolitičkim utjecajima, koji su
determinirali ove neobičnosti.
Odatle bi svakako proizilazilo, da je naša pradomovina isto tako bila neka velika
nepregledna ravnica, međutim to su nagađanja, a s istinama ćemo se vrlo
vjerojatno još boriti jako dugo vremena.
Sama knjiga ''Slavensko pitanje'' nije postavila pitanja sasvim oštro niti precizno,
da bismo dobili sasvim jasne odgovore. Autor se prije zadovoljio činjenicom, da
ukaže kako takvi problemi postoje u našem svijetu, koji se još uvijek nije oslobodilo
blokovske podjele niti sfera utjecaja, koji danas predstavljaju osnovu političkog
djelovanja i nastupanja na Zapadu, iako smo dugo vremena bili uvjereni, da je
takav način mišljenja prevladan i da je stvar prošlosti. Odatle je sasvim prirodno,
da se postavljaju pitanja koja nas tište, pitanja o našem porijeklu, o našoj
povijesti, o našem karakteru, o našem mjestu u svijetu, kojeg pokušavamo
razumjeti i na ovaj ili onaj način prevladati konstruktivnim doprinosom društvu u
cjelini.
 
Jedan pokušaj, da se ukratko nazru ta pitanja i ti odgovori predstavlja i ova mala
knjiga, koja se prilaže hrvatskom čitateljstvu kao svjedočanstvo osobnih napora u
rasvijetljvanju spomenute problematike.
  Autor, Adelaide 3.1.2015
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili četrdeset i dvije knjige gospodina Zlatana
Gavrilovića Kovača. Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na
bilo koji od sljedećih linkova
 
Kozmologija zlatnog prstena (prvi dio); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
 
Kozmologija zlatnog prstena (drugi dio); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
 
Kozmologija zlatnog prstena (treći dio); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
 
Suze od kamena; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
 
Srce od papira; Roman za djecu, digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
 
Kozmologija zlatnog prstena (četvrti dio); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
 
Okovano vrijeme I (o praxis filozofima); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
 
Okovano vrijeme II (Kako su Zlatana...); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic8.php
 
Okovano vrijeme III (Raspad države); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
 
Okovano vrijeme IV (Nautički dnevnik); digitalne knjige, 2012.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
 
Razgovori; digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
 
Bijela Golubica; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
 
Autobiografija i druge priče; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
 
Polemike; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic14.php
 
Kritike; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
 
Eseji; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
 
Književna kritika; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
 
Jakarina kosa; digitalne knjige, 2013.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
 
Čime smo nezadovoljni; digitalne knjige, 2014.
 
www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
 
Mijene mjeseca; digitalne knjige, 2014.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
 
Kozmologija zlatnog prstena; digitalne knjige, 2014.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
 
Filozofija i konačni svijet; digitalne knjige, 2014.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
 
Agamemnon; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
 
Velika imena hrvatske znanosti i filozofije; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
 
Razglednica iz Australije; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
 
Slavensko pitanje; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
 
Povijesna lutanja; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
 
Putovanja Marca Pola; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
 
Putovanja Marca Pola II; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
 
Putovanja Marca Pola II; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
 
Ruska zora; digitalne knjige, 2015.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
 
"Poezija svemira", sa Željkom Košarić - Safiris i Jadrankom Vargom;
digitalne knjige, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
 
Znanost i poezija; digitalne knjige, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
 
Laži i obmane; digitalne knjige, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
 
Crveni kokot; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
 
Nebo makovima obasuto; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
 
Dnevnici - 1.dio; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
 
Daljine; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
 
Dnevnici - 2.dio; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
 
Dnevnici - 3.dio; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
 
Dnevnici - 4.dio; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
 
Suvremeni hrvatski realizam; digitalne knjige, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
 
 
  
  
 
 
O AUTORU
RIJEČ AUTORA
JEDNO PISMO O SLAVENIMA NA KOJE
MI NIKADA NIJE ODGOVORENO!
MOJ KOMENTAR
CURTINE I ĐINOVE KONKLUZIJE!
SLAVENI U DOBA VELIKE SEOBE NARODA!
SAMOVA DRŽAVA
O HERMANU SCLAVUSU I NJEGOVOM PREVODILAŠTVU
PORIJEKLO RIJEČI SLAVENI
KRLEŽA O RUSIMA!
REVIZIJA KRLEŽE S OBZIROM NA PITANJE BOSNE
EUROPSKO STAJALIŠTE O BOSNI KAO O BLACK HOLU
RAZUMIJEVANJE ŽENE U LEGENDAMA MIROSLAVA KRLEŽE
SLOVENSKI KEKEC I NEŠTO OKO NJEGA
JOSIP VIDMAR I KRATAK ZAPIS O TEATRU
LEŠEK KOLAKOVSKI ILI O TOME KAKO JE JEDAN
STARI FILOZOF POTPAO POD BRITANSKI UTJECAJ.
MARIN FRANIČEVIĆ
MINIMUM ISTINA
BILJEŠKA O PISCU
OBJAVLJENA DJELA
SADRŽAJ
 
7
11
17
 
31
37
43
49
53
65
69
81
85
89
95
101
 
107
111
115
 
116
118
121
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present