| | |  |
| | | | | | | | | | | | | | Rođena sam u Nevesinju, u trgovačkoj porodici Derviškadić. |
| | Prije Drugog svjetskog rata, porodice Derviškadić: Hamida | | | i Hasana, preselile su se u Mostar i tu otvorile dvije | | trgovine. Ja, njihov potomak, tu ostala do današnjeg dana. | | | | | | Ovo je sedma knjiga koju prezentiram čitaocima. Inače, | | | objavila sam četiri knjige poezije i dvije knjige proze, | | | protkane poezijom, vezano uz tekst. | | | | | | Svoje prisustvo u književnosti obilježila sam svojim | | | knjigama, kroz stih. Pisala sam pjesme obojene |
|
| rodoljubljem, o ratnim i poratnim događanjima. Kroz te stihove, iskazala sam zahvalnost | | mnogim Bošnjakinjama i Bošnjacima koji su nas zadužili u minulim teškim vremenima, da bar | | pjesmom njihovi likovi ostanu kao trajna uspomena na njihove svijetle živote, koje su | | utkali u milje našeg naroda, a koji su živjeli i žive na ovim prostorima naše zajedničke | | domovine Bosne i Hercegovine. | | | |
| Navešću neke naslove svojih rodoljubivih pjesama:"Žene heroine Istočnog Mostara", | | „Humski Atila", „Mrak", „Šehitluci",„Ljiljanima", „Pitanje Dretelja", „Srebrenica bošnjačka | | grobnica", „Skakačima sa Starog mosta - Usnulim Ikarima", „Kula Gavran-kapetana u | | Počitelju". | | | | Objavljivala sam i u listovima „Preporod" u Sarajevu, u Časopisu za obrazovanje, nauku i | |
| kulturu „Most" u Mostaru, u tuzlanskom biltenu „Sumejja" i drugim izdavačkim kućama, a | | gostovala sam na Radio Mostaru, ASK Ilidža, Radio-stanici u Travniku, Radio-Zenici, | |
| te učestvovala u Večeri poezije na Turskom univerzitetu „Burdž" na Ilidži. | | | | Knjige koje sam napisala i podarila čitaocima, nisu mi donijele materijalno bogatstvo, jer | | je takvo vrijeme u kome živimo, ali su mi zato donijele jedno veliko duhovno i stvaralačko | | bogatstvo, koje će biti začinjeno mojom sedmom knjigom, koju posvećujem velikom | | pjesniku, rahmetli Safvet-begu Bašagiću - Mirzi. | | |
|
| | | | | | | | | | RECENZIJA KNJIGE | |
| | | Život piše a ne briše | |
| | | Davni, također, valiki pjesnik Derviš-paša Bajezidagić, napisao je: | | | „...Pjesnik biti ko da taži | | Od tog dara dobro veće, | | Čista pamet pa zdrav razum | | Eto za me prave sreće..." | |
| | | Ovu sreću, Bogom danu, imali su mnogi naši Bošnjaci, koji su svojim djelima | | okitili stranice, prije i poslije svega, bosanskohercegovačke i južnoslavenske | | književnosti. | | | | Vrijeme je teklo i teče, po volji Gospodara svjetova, društveni sistemi su se | | mijenjali i mijenjati će se, ali djela izdržavaju ono što ne može čovjek. Čovjek | | bude i ode. Njegovo djelovanje prestaje, sem ako, kako to kaza poslanik | | Muhammed a.s., iza sebe ostavi čestit evlad koji će moliti za njega, ako ostavi | | nauk koji će od koristi biti Božijim robovima ili ako izgradi duretli haire, koji će | | izdržati izazove budućih vremena... | |
| | | Duretno djelo, hair, građen riječima lijepog bosanskog jezika, ostavio je iza sebe | | jedan od njih, pod imenom Safet-beg Bašagić. Bio je hvaljen ali i zaboravljan, | | da bi u posljednjem ratnom pogromu koji je zadesio BiH i njene Bošnjake, | | oživjelo sjećanje na njega, na njih, velikane kulturne baštine, koja umalo u | | korov ne zaraste. | |
| | | U prilog nezaboravu ide i rukopis Kimete Derviškadić Čaušević, „Vihor ružu niz | | polje nosaše"", koju sa ovim pjesnikom vežu i veze zavičajne. | |
| | | Koliko god o njemu pisano i napisano, kako ga ova poetesa nazva Ružom | | mirisnom, Draguljom - Smaragdom, nedovoljno je, jer se uvijek o njemu ima šta | | ne samo novoga reći nego i iz već napisanoga, na stranicama i stranicama | | knjiga, složenog po rafovima biblioteka, a prekrivenog i plaštom ljudskog nemara, | | iščeprkati i objelodatiti, kako bismo i time umili sjećanje i obogatili um! | |
| | | Tako ova pjesnikinja, imenujući ga, s razlogom, Institucijom, umiva naša znanja | | o pjesniku, njegovim biografskim podacima, u kojima posebno mjesto ima njegova | | porodica i njegov zavičaj, ali i njegov narod, jer se on diči što je Bošnjak, koje | | je jedno ime slavno, pa je kazaće u pjesmi „Šta je Bošnjak"", i pleme viteško | | koje svijet poznaje odavno, ali je i čedo slave al' krvave sreće, koje: | | | Deset puta - ne jednom umrijeće | | Al' Bošnajštva odreći se neće. | |
| | | Tome narodu, on se stavio na raspolaganje, sa željom da mu pomogne i ono | | što pozitivno iznenađuje, to je izbor ove pjesnikinje, onih detalja iz Bašagićevog | | života i djela, kojima se on potvrdio kao čovjek kome je stalo do narodne | | prosvijećenosti iliti učevnosti, do njegovog izlaska iz materijalnog ali i | | duhovnog siromaštva. | |
| | | U tom smislu istakla je Bašagićevu ulogu i značaj u pokretanju Muslimanskog | | zanatskog društva „Ittihad"" u Mostaru, 1905.g., koje je organiziralo kurseve | | za žene u šivanju i pletenju, itd...itd.., ali i analfabetske tečajeve, te društvo | | za socijalno ugrožene...koji će biti od pomoći posebno onim porodicama koje su | | vidale rane za izbubljenim članovima ili domovima, u požaru Prvog svjetskoga | | rata... | |
| | | S obzirom na prilike u kojima danas Kimeta Derviškadić Čaušević, živi i piše, | | gleda i vidi svakodnevicu koja guši, hoću da vjerujem da je s razlogom | | potencirala Bašagićevo nastojanje da bude pjesnik i borac koji će pomoći svome | | narodu da ide putevima sticanja znanja, jer se samo tako može biti korstan | | na putu napretka: | | | „Šaljite u škole | | Svoje male lole | |
| Djeca bez škola | | Siročad gola..." | |
| | | I da ovaj doktor nauka, koji je doktorirao u Beču, gdje je na njemačkom jeziku | | odbranio svoju doktorsku disertaciju posvećenju Bošnjacima koji su pisali na | | orijentalnim jezicima, nije ništa više napisao niti uradio - bilo bi dovoljno, ističe | | pjesnikinja, koja, ponosna na ovog Nevesinjaca i sama dijete ove Kasabe, koje | | je upilo njene sokove u najranijem djetinjstvu, a koji će biti bogaćeni gdje je | | god bude život nosio, svoj rukopis natapa fragmentima iz Putopisa Evlije | | Čelebije o Ibrahim-begu Bašagiću, pjesnikovom ocu ali i nevesinjskoj kasabi, | | čime se upotpunjuje zavičajna Slika, koja će dobiti na novim nijansama koliko | | uvrštavanjem ranije objavljivanih pjesama, toliko ili mnogo više kratkim pričama | | sa Jedreša, u kojima je oživjela jedan prohujali vakat, njegove adete, insane, | | prirodu, koji nas osvajaju, na prvu! No, koliko god je njeno sjećanje na rodni | | grad i njegove velike insane lijepo, poučno, toliko je i bolno, jer poslije | | posljednjeg ratnog bola-neprebola, pjesnikinja će rezignirano zaključiti: | | Nevesinja meni, nikad, nikad više.. | | . | | Zašto je to tako, odgovor nudi svakodnevica, ali ono što ne može da joj ponudi | | grad njenog djetinjstva ponudiće joj Ilidža kojoj pjeva Poemu, punu iskrenih | | emocija i skladnog stiha! | |
| | | Njena duša je došla na svoje, na Ilidži, bašči cvjetnoj, a mostarska svjetlost, | | bez koje ne može, osjećam, provocira je na nove izazove. Bilo s hajrom!!! | |
| | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | 1. Riječ autora | |
| 2. Dr. Safvet-beg Bašagić Mirza - | | Smaragd bosanskohercegovačkih muslimana | | 3. O turskom putopiscu Evliji Čelebiji | |
| 4. O kasabi Nevesinje | |
| 5. O Ibrahim-begu Bašagiću | |
| 6. Istinite priče sa Jedreša | |
| 7. Od Nevesinja do Ilidže | |
| 8. Poema o Ilidži | |
| 9. Izmirice, pjesma iz knjige Trešnje rumene | |
| 10. Recenzije | |
| | | Recenzenti šest objavljenih knjiga | |
| Sadržaj | |
| | | 7 | |
6 | |
|
|
37 | |
41 | |
44 | |
49 | |
69 | |
71 | |
77 | |
79 | |
77 | |
| | 84 | |
85 | |
|
|
