Rođen 22. Travnja 1946. u Zadru. Diplomirao filozofiju i
 francuski jezik u Zagrebu.
  
  Doktorirao filozofiju na temu „Filozofija i paideia u Hegelovu
 djelu". Radio kao profesor na katedri za filozofiju odgoja na
 Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao znanstvene i
 stručne članke; objavio knjigu „Filozofija koja odgaja" (2006).
  
 

Živi u Karlovcu i intenzivno se bavi Kabalom (objavljuje članke o

 

Kabali u Wikipediji, video priloge na Youtube-u i na web

 

stranici www.academia.edu).


  
 
 
 
 
e-mail adresa: miljenb@gmail.com
 
 
 
 
 
PREDGOVOR KNJIGE - PRAKSA KABALE - PUT UMA, SRCA I ČINA
 
Svakom je čovjeku stalo do zbiljskog događanja, jer je čovjek živo, zbiljsko biće koje se
ne da reducirati na virtualni prikaz samog sebe. Čime god da se bavio čovjek je uvijek u
svezi s vanjskom zbiljom te o njoj razmišlja i u njoj djeluje i stvara. Podsjetimo na
Aristotelovo određenje čovjeka kao bića teorije (čisto mišljenje), prakse (djelovanje među
ljudima) i pojezisa (proizvodnje). Ovo načelno trostruko odnošenje spram zbilje očituje
se u višestrukim konkretnim očitovanjima.
 
Kada kažemo da čovjek misli to znači da se bavi filozofijom, znanošću, razmišlja o
aktualnim događajima u svijetu, i sl. Kada kažemo da čovjek djeluje mislimo pritom na
njegove mnogostruke odnose s ljudima u društvu. Kada kažemo da čovjek proizvodi
mislimo pritom da čovjek proizvodi kako materijalne stvari tako i umjetnička djela,
također odgoj predstavlja jedno proizvođenje čovjeka.
 
U filozofiji čovjek pokušava odgonetnuti narav stvari tako što ih određuje u njihovoj biti,
podređuje pod pojmove i dalje u sustav pojmova. Koliko god filozofija otkriva svijet toliko
ga i prikriva; njen je nedostatak u tome što u odnošenju spram zbilje, nju prevodi i
reducira, na pojmovni sustav u kojemu se sama zbilja tek odslikava u svojim bitnim
određenjima, te se predstavlja kao pojam[1] i sustav pojmova.
 
Jedan od oblika proizvodnje je stvaranje govorom, tzv.. pojetički govor. Primjer toga je
književnost, poezija i mitologija. Mitologija se sastoji u pričama (gr mythos: pripovijest) u
kojima se nekim zbiljskim procesima (događajima, pojavama) pridaju svojstva osobe, na
pr. ljubav koja je neko emocionalno stanje u čovjeku ili između dviju osoba, postaje
personificirana, kao da je ona netko, na pr. Afrodita (u grčkoj mitologiji) ili Amor (u
rimskoj). Time mitologija ljudima približava složene procese svijeta, ali ima i jedan temeljni
nedostatak, što samoj zbilji dodaje svojstva, određenja koja ona uistinu ne posjeduje:
ljubav nije netko, neka osoba; rat nije netko (na pr.. Ares u grčkoj mitologiji); mudrost
nije neka osoba (na pr. boginja Atena).
Razmotrimo to na primjeru duhovnih bića, arhanđela u Kabali. U emaniranju Božjeg atributa
mudrosti postoji jedna faza, na razini svijeta Beria, gdje se Božji atribut očituje u svom
vidu snage, kao mudrost u svojoj dinamici. Ako se to mitologizira tada to stanje postaje
nekim duhovnim bićem, u ovom slučaju arhanđel Raziel, dakle netko – osoba s imenom
Raziel. Svatko smije vjerovati u postojanje arhanđela Raziela, ali Kabala nije religija, njoj
ne pripada vjerski pristup, nego istraživački: ne postoji jedno sakrosanktno[2] učenje u
vidu obvezujuće dogme, nego se učenje Kabale konstituira u slijedu stalno novih
doprinosa smionih istraživača, ali u naslijeđenom (tradiranom[3]) okviru Kabale.
 
Jedino mistika ostavlja bića (stvari, procese, događaje) u njihovoj zbiljnosti i ne pretvara
ih u sustav pojmova – u filozofiji, niti u osobe – u mitologiji. Ona zahtjeva jedan drugačiji
pristup: da se zbilji pristupi u njenoj neposrednoj danosti, takvoj kakva ona uistinu jest,
te da čovjek/mistik ne stoji odijeljeno naspram nje, nego da se na neki način poistovjeti
s njom – da postane jedno s njom u stanju unio mystica (mističko sjedinjenje). Kako to
sprovesti u djelo, ozbiljiti?
 
Kada je riječ o tradiciji židovske duhovnosti – mističkog židovstva, tada tome služe
postupci Kabala prakse koje ćemo izložiti u tekstu koji slijedi. Prije svega treba praviti
razliku između izraza praksa Kabale i izraza primjena Kabale. Praksa Kabale sastavni je dio
teorijske i kontemplativne kabale (Kabala ijunit), a primjena Kabale označuje se hebrejski
kao kabala ma'asit što bi u prijevodu glasilo: činidbena Kabala, takva kojom se nešto čini
u svijetu, izazivaju nekakvi vidljivi (poželjni) učinci.
 
Praksa Kabale (kabala ijunit) podrazumijeva to da se teorijsko učenje Kabale – teozofijska
Kabala, interiorizira (pounutrašnji), i time zaživi u sljedbeniku Kabale, tada on više nije tek
proučavatelj Kabale, nego je onaj koji slijedi Kabalu i živi po njoj. Praksa Kabale, svaki
njen postupak je u funkciji razine svijeta (olamot) na kojoj se prakticira. Nabrojimo razine
svjetova, tek kao podsjetnik:
 
 
Blizina Bogu čini svijet zvan Acilut
 
Bog iz sebe izvodi snagu stvaranja– to čini svijet Beria
 
Bog iz sebe izvodi sve likove stvorenja– to čini svijet Jecira
 
Bog tako stvara konkretna individualna bića i izvodi ih u ovaj svijet – to čini svijet Asija.
 
Budući da razinama svjetova odgovaraju razine duše (nešamot), a duša je subjekt neke
izvedene prakse, to je onda praksa Kabale u funkciji razine duše. Nabrojimo razine duša,
tek kao podsjetnik:
 
Haja u svijetu Acilut
 
Nešama u svijetu Beria
 
Ruah u svijetu Jecira
 
Nefeš u svijetu Asija
 
[1] Podsjetimo da je pojam misao o bitnim odlikama predmeta.
[2] Svojstvo onoga što je sakrosanktno; nepovredivost, svetost, neoskvrnjivost
[3] Otuda Kabali ime: ono što se primilo, znanje koje se naslijedilo
 
 Miljenko Brkić
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili dvije knjige gospodina Miljenka Brkića. Te knjige možete
preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji od sljedećih linkova:
 
Praksa Kabale - Put uma, srca i čina; digitalne knjige, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/brkic.php
 
Adam Kadmon u praksi kabale; digitalne knjige, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/brkic2.php
 
 
  
  
 
 
1. PREDGOVOR
2. UVODNO O KABALI
Što je Kabala
Teorija emanacije
En Sof i svjetovi
Tri vida Kabale
 
3. TEMELJNI POSTUPCI U KABALI
4. PUT UMA
 
4.1 Čitanje i proučavanje Biblije kroz PaRDeS
4.2 Kabala meditacija kao kontemplacija Božjih atributa
4.2.1 Što znači meditirati u Kabali?
4.2.2 Hitbonenut kao tehnika
4.2.3 Izvedba kroz meditaciju
4.2.4 Meditacija na sliku
4.2.5 Meditacija na pokret
4.2.6 Meditacija na zvuk
4.2.7 Mistički put u meditaciju
5. PUT SRCA
5.1 Molitva (t'fila)
5.1.1 Kao razgovor s Bogom
5.1.2 Molitva i osvješćivanje sefirota
5.1.3 Zazivanje Božjih imena
5.1.4 Uzdizanje u više svjetove (olamot) praksom Kabale
5.2 D'vekut - Priljubljivanje Bogu
5.3 Jihudim - objedinjavanje Božjih atributa
 
6. PUT ČINA: Uzdizanje kroz sefirote
6.1 Svjesno odnošenje spram tijela
6.1.1 Kabala praksa erotike ili: praksom jihudim kultivirani život
6.2 Svjesno disanje
6.3 Nadvladavanje zlih poriva (lehaknia jecer hara)
6.4 Vršenje zapovjedi (micvot)
6.5 Djelovanje u vrlini (lehagiv musari)
7. LITERATURA
 
Iz biografije pisca:
 
9
15
 
15
15
16
20
 
21
 
24
 
24
30
30
32
37
40
43
43
44
 
49
 
49
49
53
53
58
61
61
 
63
 
64
66
69
70
73
75
 
77
 
82
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present