| Veliki povratak bajci |
|
| Velika popularnost fantastičnih serija i filmova sve više raspiruje modu fantasyjau |
| cijelome svijetu, žanra koji u jednom pojmu sklapa svu lepezu fantastike. Fantasy |
| danas znači i SF, i horor, i misterij, i bajke i strip, kao i koktel tih žanrova, a |
| njegov plimni val, naročito u anglosaksonskome svijetu, pokazuje i želju publike da |
| se otisne iz surove stvarnosti u svijet mašte, koja danas ima svojevrsnu . |
| terapeutsku snagu |
|
| Fantasy je prirodni apaurin koji nas liječi od svakodnevnih neuroza, odnosno od |
| svijeta u kojem su se pobrkali politika, moral, dobro, zlo, junaci, antijunaci, razlog |
| i svrha. |
|
| U hrvatskoj književnosti veoma je malo primjera fantasyja (odnosno fantastike) – |
| čak iz njezine povijesti možemo „iskopati“ veoma malo djela koja doslovce odlaze |
| s onu stanu realnosti. |
| |
| Spomenimo, u tom širokom kontekstu fantasyja, bajke Ivane Brlić Mažuranić, San |
| doktora Mišića, Kobne slutnje K. S. Gjalskoga, MorĐure Sudete, Đavo gospodina |
| Andrije PetrovićaUlderika Donadinija (koji je u mnogim pričama i dramama pod |
| utjecajem okultnih tema Hoffmanna, Poea, Gogolja). |
| |
| Ni na našoj suvremenoj proznoj sceni nema mnogo autora koji su raširi krila iznad |
| naše stvarnosti te odletjeli daleko i duboko u fantastiku – ako i jesu, nisu više |
| toliko obuzeti okultnim temama kao naši „stari“ pisci, nego više SF fantastikom ili |
| stripom. Damir Hoyka sa SF romanom Xsavia, Mislav Passini sa stripovskim |
| fantastičnim romanom Urghove kronike tek su mali primjeri takvih avantura. |
|
| No sada se toj manjini pridružuje mladi autor Toni Begić koji objavljuje roman - |
| bajku Legenda o kraljevstvu zvijezda, roman koji je u osnovi namijenjen djeci, jer |
| djeca su jedina publika koja se iskreno može uživjeti u klasičnu borbu dobra i zla, |
| koja vjeruje u dobre junake, u pravičan rasplet, odnosno u happy and, što su ga |
| odrasli odavna pospremili u svijet naive, a filmaši u žanr jeftine „limunade“. |
|
| No tu „naivu“ Begić je odabrao svjesno, kao prkos našoj poremećenoj zbilji, kao |
| oživljavanje motiva vila, dobrih patuljaka, vitezova što se bore za ponovni procvat |
| kraljevstva, odnosno Zemlje, zapale u muklu tamu pod čarima zle Visterie. |
| Simbolično gledano, dobri odlutali kralj Kotur jest pala pravda, čarobnica Visteria |
| jest arhetipsko posesivno zlo, a bitka tih dvaju principa jest vječna, čovjeku |
| urođena romantičarska nada u pobjedu pravde nad nepravdom, duha nad |
| materijom. Svaki autor bajke nasljeđuje Rousseauovo vjerovanje da su ljudi u |
| suštini dobri (a da ih je iskvarila civilizacija), a ne Hobbesovo vjerovanje da su |
| ljudi u prirodi zli (Homo homini lupus). Bez Rousseauove ljudske „naive“ nema ni |
| jedne dobre bajke. |
|
| Roman - bajka Tonija Begića suvremen je po tome što razvija ideju ponovnog |
| rođenja, odnosno procvata prirode (kada u bajci pobijede dobre sile), što bi mogla |
| biti zanimljiva veza sa današnjim eko-pokretima za suglasje bića i okoliša. Bitka |
| dobrih likova, tj. srcodajaca koji će oživjeti žezlo i ostvariti ponovni suživot svih |
| vrsta i dimenzija veoma je slična današnjoj humanističkoj i ekološkoj svijesti o |
| zaboravljenoj duhovnoj i vizualnoj harmoniji planeta. Dakle, nije riječ o „naivi“, |
| nego o svjesnom putovanju „s onu stranu“ stvarnosti, gdje će pravda ipak potući |
| nepravdu u bajkovitoj scenografiji, koja je jedina poticajna za takve vihorne |
| moralne bitke. |
|
| Da je Begić svoju crno-bijelu radnju smjestio u urbani milje, bio bi to vrhunac |
| naivnosti i patetike, jer u našoj zbilji, umreženoj bezbrojnim intrigama, sretan kraj |
| bio bi neprihvatljiv, a beskompromisni vitez što pobjeđuje nepravdu, krajnje |
| neuvjerljiv. Stoga se danas priče s naglašenom etičkom poentom smještaju u |
| ozračje fantastike – dobroćudni patuljci, vile što se preobražavaju u ratnice, |
| uvjerljiviji su nositelji pravde negoli političari, tajkuni ili bankari. Moramo moral |
| zaogrnuti u fantasy, da bismo odlutali u neki bolji arhetipski svijet i povjerovali da |
| iskrice mitskog i kozmičkog žive još uvijek skrivene u svima nama. |
| |
| Spomenimo još jedan žanr koji se „bori“ za pravdu – krimić. I on je popularan širom |
| svijeta (i u nas je sve više novih autora krimića), i u njemu je moguć happy and, |
| ali na drugi način negoli u bajci. Naravno, krimić se događa ovdje, a bajka onkraj, |
| no princip pravde je drukčiji - u krimiću valja „potući“ negativce, raskrinkati zlo, |
| dok bajka, unatoč zlim likovima, ipak više ide na afirmaciju dobrog (motiv „čistoga |
| srca“), koje mora pobijediti i po višoj sili svijeta. |
|
| Radnja Begićeva romana teče na više kolosijeka, ali se lako prati, zahvaljujući i |
| jednostavnim čitljivim rečenicama, koje se tek u opisima tmurnih ili rascvalih |
| pejsaža šire u slikovite, literarne, poetske. |
|
| Glavna junakinja Ana zuri u svoje zrcalo u sobi, sluteći nešto onkraj te nakon |
| doziva čudnoga glasa prolazi u drugu dimenziju, u kojoj su ljudi, vile, patuljci i |
| druga bića nekada živjeli u kozmičkom jedinstvu, sve dok ih nije razdvojila zla |
| čarobnica Visteria. Anu kroz čarobni svijet vodi Alvernia – obje imaju komadiće |
| kristala koji će (s još jednim) stvoriti žezlo što će ga razbuditi dobro srce i tako |
| ledenu tamu preobraziti u arkadijski sklad. Obje su iz ovoga i iz onoga svijeta – |
| kćerke negdašnjega kralja Kotura koji je otišao iz druge dimenzije i živio u našoj |
| kao Anin otac, te je nakon smrti ostavio Ani pustolovinu otkrivanja velike tajne s |
| onu stranu zrcala. |
| |
| Zrcalo je čest motiv podvojenosti ličnosti ili motiv prelaska iz jednog u drugi |
| svijet i kao takav najbolje funkcionira kao početak ove dječje bajke. Na putu do |
| oslobođenja kraljevine u drugoj dimenziji dvije junakinje susreću niz bajkovitih i |
| ljudskih likova koji im otkrivaju mozaike velike slagalice svijeta, u borbi protiv zle |
| Visterie – sile tame i sile svjetla sukobljavaju se u nizu akcijskih scena, koje su |
| popraćene dojmljivim opisima dvoraca, utvrda i drugih bajkovitih mjesta (Močvarna |
| vila, Srebrna voda, Kraljevstvo zvijezda…). Cijeli zaplet vodi se između krajnje |
| dobrih i krajnje zlih, između zmaja i žezla, između Demonije i novoga Raja, koji će |
| opet povezati sve vrste u potpuni vanjski sklad i unutarnju ravnotežu. Tu naizgled |
| stereotipnu ideju možemo povezati s brojnim mitovima i vjerovanjima, od stare |
| bajoslovne Atlantide pa do današnjih pokreta new agea, koji uspostavlja holističku |
| ideju da smo svi zajednički dio kozmičkoga duha, odnosno sveobuhvatne, |
| bezimene harmonije. |
|
| Izuzmemo li popularan pojam fantasy, Begićevu knjigu možemo po strukturi odrediti |
| kao klasičnu dječju bajku – česta uporaba aorista i imperfekta „uzdižu“ klasično |
| kazivanje (i tako je to bilo….), iako Begićev stil ide dalje od bajke nastale na |
| usmenoj tradiciji. Naime, rečenice su daleko literarnije, pa se njegova knjiga može |
| s pravom nazvati umjetničkom bajkom. No, iako je stilski raznovrstan, Begić vodi |
| radnju na principima klasične bajke – prepliću se čudesno i zbiljsko, moguće i |
| nemoguće u velikoj avanturi do konačna raspleta, u kojem se uspostavlja |
| starozavjetno pravilo „oko za oko, zub za zub“, ali ne s naglaskom na osvetu, |
| nego na veličanstvenu pobjedu pravde i dobrote. |
|
| Radnja klasične bajke započinje nekim problemom i odlaskom glavnoga lika |
| „negdje“, u potragu za rješenjem (tako ovdje Ana dobiva zadatak ujediniti |
| kraljevstvo u drugoj dimenziji te se upušta na dalek misionarsku put, zajedno s |
| pomagačima s kojima treba svladati brojne prepreke do očekivanoga cilja). I u |
| Begićevoj bajci likovi su tipski (zla maćeha, odnosno Visteria, dobri patuljci i vile i |
| ostala fantastična bića s ljudskim osobinama), a radnja ima i tipičnu fabulu bajke – |
| nižu se borbe, „varijacije“ na temu, da bi se na koncu gubitnici preobrazili u |
| veličanstvene dobitnike, sa srceparajućim svršetkom. Da, čarolija je prijeko |
| potrebna u bešćutnom urbanom vremenu, koji afirmira moć novca, a potire moć |
| nevidljivoga, iracionalnog svijeta. |
|
| Naizgled klišeizirana, bajka u posljednje vrijeme privlači sve veću pozornost |
| teoretičara kao zapravo slojevit žanr (mitsko naslijeđe, psihološka snaga, složena |
| simbolika itd.) Bajke osobito danas imaju estetsku i psihološku svrhu – povratiti |
| izgubljeno kraljevstvo knjiga, u vremenu šturih slika i poruka, i obnoviti vjeru |
| mladim naraštajima u smisao pravednosti, koja je i njima poljuljana dok zure na |
| ekrančićima u svijet svakovrsnoga nasilja. |
|
| S obzirom da se povijest bajke još uvijek temelji na klasičnim veličinama (Charles |
| Perrault, braća Grimm, Ivana Brlić Mažuranić), pojavljivanje novih autora svakako |
| je važno ne samo za ovaj žanr, nego i za mladu publiku koja se sve više odgaja na |
| internetu i slikama, a sve manje na literaturi. Begićeva bajka odmiče se od usmene |
| i razvija se kao umjetnička ne samo zbog izmjene stilova (od akcijskog do |
| poetskog), nego i zbog brojnih živih dijaloga koji su u klasičnoj bajci rijetki. No |
| fabularno, kao što smo rekli, ostaje vjerna klasičnoj dječjoj bajci, odnosno djeci |
| mlađega naraštaja, koja najbolje osjećaju ujednačenu strukturu – početak, |
| zaplet, rasplet i svršetak. |
|
| Ovo je idealno štivo i za ekranizaciju, za domaći crtić koji također sve više |
| otiskuje popularnost stranih. Begićevu knjigu, napisanu veoma čitljivo i slikovito, |
| valja pozdraviti i kao promoviranje žanra bajke, u vremenu kada se izjednačuju |
| sadržaji za odrasle i za djecu. Redatelji, u potrazi za ekraniziranom bajkom, |
| prihvatite se ovoga domaćeg predloška! S obzirom da afirmira arhetipske |
| vrijednosti, domaća bajka ni po čemu ne zaostaje za stranom. Njegujmo barem |
| svoju bajku ako smo već prihvatili moderni amerikanizirani život! Ovoj knjizi |
| svakako poželimo skorašnji život na ekranu! |
|
|
| |
